Uredbom kojom se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata predviđeno je da se obračun radi svakog drugog ponedјeljka. U slučaju da dođe do izmjene ove uredbe, i da se istom definiše kraći rok obračuna, dolazilo bi do promjena cijena češće, ali to nikako ne bi uticalo na visinu rasta ili pada cijena prilikom obračuna, štaviše kada se češće mijenja cijena onda bi promjene cijena bile manje, jer bi bile kraće podložne promjenama svjetskih kotacija, istakao јe u razgovoru za "Dan" viši finansiјski analitičar pri Udruženju naftnih kompaniјa Crne Gore (UNKCG) Draško Striković.
– Ukoliko bi se uvelo češće obračunavanje cijena, isto bi značilo da se cijene prilagođavanja brže svjetskim kretanjima, uz napomenu da kada svjetske kotacije padaju onda bi to prilagođavanje bilo poželjno, dok u suprotnom kada svjetske kotacije rastu, onda to prilagođavanje ne bi bilo u interesu građana. Na kraju se svodi na isto, jer kada god imamo rast cijena nakon određenog perioda uslijedi i pad, i u uslovima povećanih svjetskih tenzija i usled značajnog rasta cijena, obračun i prilagođavanje cijena na dvonedјeljnom nivou je ublažio oštar rast cijena početkom ove godine – ističe Striković.
On podsјeća da su cijene prilikom jednog obračuna ove godine sa primjenom od 15. marta 2022. za eurodizel skočile 0,29 era po litru, iako su svjetske kotacije već krajem februara krenule snažno da rastu.
– Ukoliko bi se obračun radio na dnevnom nivou, to bi zahtijevalo mnogo više operativnog poslovanja i praćenja, kao i mnogobrojna prilagovađanja, uz obavezu resornog ministarstva na mnogo veću ažurnost i precizne i pravovremene izračune. Što se tiče konačne cijene za građane, ukupna promjena cijena bi bila samo češća, ali ne i veća, jer bi u prosjeku imali veoma približnu (možda i istu) cijenu kao kada se radi prosjek na dvonedeljnom nivou. Jedine uštede bi građani mogli praviti kada bi znali za kretanja na dnevnom nivou, kao i složene projekcije budućih kretanja, te shodno tome obavljali kupovine – kazao јe Striković.
Striković ističe da model dnevnog određivanja cijena više priliči slobodnom formiranju cijena na tržištu, kada Vlada ne bi imala odlučujuću ulogu u formiranju cijena, već da svaka kompanija izabere cjenovnu politiku koja joj najviše odgovara.
– Praksa u okruženju je pokazala da liberalizacijom cijena dolazi do postepenog povećanja marže naftnih kompanija, uz to podstaknuti nedostatkom konkuretnosti među kompanijama i indiferentnošću i navikama kupaca, cijene bi postepeno rasle na srednji i duži rok. Upravo iz tog razloga, mnoge zemlje su zbog enormnog rasta cijena naftnih derivata vratile ili po prvi put uvele mehanizme za ograničavanje prodajnih cijena goriva ili ograničavanja marži za kompanije – poručio јe Striković.
Striković ističe da јe za promjenu perioda obračuna dovoljno da Vlada na predlog Ministarstva kapitalnih investiciјa usvoji novu uredbu kojom bi se promijenila metodologija ili učestalost promjene cijena, bilo da se opredijeli za dnevne ili sedmične izračune cijena.
– Skraćivanje perioda obračuna cijene ne bi donio veće smanjenje, već samo češće smanjenje kada svjetske berze imaju trend pada, ali isto tako bi donio u češće povećanje cijena kada berze imaju trend rasta – zaključuјe Striković.
