Iako su povećanja cijena evidentna za gotovo sve artikle, neki proizvodi su doživjeli drastične skokove, dok su drugi zabilježili nešto manji rast. Portal Bankar analizirao je kako su se kretale cijene desetak proizvoda koji su najčešće zastupljeni u našim domaćinstvima, te da li je povećanje zarada uticalo na standard građana. Treba napomenuti da su cijene proizvoda koje smo uzeli za analizu za ovu godinu iz objekata koji su obuhvaćeni Vladinom akcijom koja se odnosi na limitiranje marži, te da u oni u drugim prodavnicama mogu biti skuplji.
Cijena brašna, koje je 2013. godine koštalo 0,40 eura po kilogramu, porasla je na 0,55 eura u 2023, što predstavlja rast od oko 37 odsto. Danas se ova namirnica trguje u prosjeku po cijeni od oko 60 centi. Sličan trend zabilježen je kod ulja, čija je cijena skočila za 27 odsto od 2013. do 2023. godine. Danas se ulje u većim marketima može naći po cijeni od oko 1,20 eura, koliko košta litar najjeftinijeg. Kada je riječ o ulju, treba uzeti u obzir činjenicu da je njegova cijena stizala i do dva eura po litru, posebno tokom pandemije korona virusa i početka rata u Ukrajini, kao posljedica neizvjesnosti i ograničenog uvoza.
Što se tiče mesa, cijene su porasle u prosjeku oko 50 odsto, kako sirovog, tako i mesnih prerađevina i to najviše zbog rasta cijene stočne hrane. I pirinač je znatno poskupio. Ovaj nekada povoljan proizvod danas je dvostruko skuplji, a za nešto više od euro, može se samo naći onaj proizvod koji je na akciji. Interesantno je da se očekuje i dalji rast cijena ove žitarice zbog klimatskih promjena i suša, zbog čega su smanjeni prinosi. Znatno je poskupila i kafa. Za deset godina, cijena za 100 grama porasla je za 100 odsto. Na to su uticale i akcize, koje je država posljednih godina nekoliko puta povećavala.Tako je kafa poskupila sa 60 centi na 1,20 eura, koliko danas košta 100 grama.
I šećer bilježi znantan rast, sa 0,55 eura u 2013. na 0,89 eura u 2023, što znači da je poskupio više od 60 odsto. U posljednjih godinu ova namirnica je koštala u prosjeku oko jedan euro, dok je danas ona oko deset centi jeftinija zbog Vladine akcije ograničavanja marži.
S druge strane, cijena jaja, doživjela jedan od najznačajnijih skokova. Jaja su poskupila više od 90 odsto od 2013. godine, dostigavši 2,29 eura u 2023. za pakovanje od 10 komada. Ipak, danas se jaja mogu naći u trgovinama jeftinija za 10 do 20 centi, u zavisnosti od proizvođača i kategorije, ali i zbog limitiranja marži. Hljeb, kao osnovna životna namirnica, poskupio je sa 0,60 eura u 2013. na 0,80 eura u 2023, što predstavlja rast od oko 33 odsto, a po ovoj cijeni se i danas može kupiti u pekarama i prodavncima vekna osnovnog, odnosno bijelog hljeba. Hljeb od drugih žitarica, sa dodacima košta od 90 centi pa naviše.
Na grafikonu je prikazan rast cijena, gdje se vidi da su artikli poput pirinčna i jaja zabilježili najveći rast
Ovo povećanje cijena životnih namirnica posebno je izraženo poslednjih par godina. Takođe, treba imati u vidu da su poskupile i druge brojne namirnice koje se koriste u svakodnevnom životu. Primjera radi, domaći mladi sir nekada je koštao tri eura, a danas šest. Slična situacija je i sa trapistom. Nekada je najskuplji trapist koštao oko sedam eura, dok danas po toj cijeni može da se kupi samo najjeftiniji ili neki na akciji. Iako su možda zarade rasle više nego cijene hrane, treba uzeti u obzir da su porasli svi troškovi života, zbog čega ne se ne može reći da je došlo do rasta kupove moći građana. Na primjer, cijena vode poskupila je u gotovio svim gradovima, a već imamo najave da bi od sledeće godine vodu mogli plaćati još skuplje stanovnici Glavnog grada. No, nije samo poskupila voda, već i troškovi prevoza i gotovo sve usluge.
Prosječna zarada, bez poreza i doprinosa, isplaćena u septembru 2013. godine iznosila je 475 eura, a u istom mjesecu 2023. godine oko 800 eura. Prosječna zarada u septembru ove godine iznosila je 877 eura. Evidentno je da je prosječna zarada danas gotovo dvostruko veća nego prije desetak godina. Međutim, rast zarada pratio je i rast cijena.
Ono što posebno utiče na to da građani nisu osjetili na svoj budžet rast zarada jeste činjenice da su porasli troškovi stanovanja. Na primjer, prije tri godine jednosoban stan u centru Podgorice mogao se iznajmiti sa mjesečnom rentom od oko 300 eura, dok danas najjeftinij jednosobanstan na periferiji grada košta minimum 350 eura, a u „eletnim“ djelovima grada, kao što je dio Preko Morače, City kvart ili Master kvart od 500 do 700 eura. Moramo naglasti da bez obzira na povećanje plata, danas je teže kupiti stan neko recimo prije pet godina, jer su cijene „otišle u nebo“, pa je rješavanje stambenog pitanja danas za mnoge misaona imenica.
Moramo naglasti da je Bankar u svojoj analizi uzeo samo desetak najčeščih namirnica koje su dio jelovnika prosječnog domaćinstva, ali ne treba zaboraviti da su znatno poskupili i proizvodovi koje svakodnevno konzumiramo, poput slatkiša, grickalica, ali i gazirana pića, na čiji rast su uticale i akcize. Takođe, kada je riječ i o zdravim namirnicama, cijene voća i povrća su drastično porasle, pa se danas gotovo voće ne može trgovati po kilogramu ispod jednog eura, osim u slučajevima kada su pitanju akcije koje nude trgovački lanci. Na primjer, ako danas pođete u prodavnicu za jedan euro možete kupiti samo kilogram jabuka ili banana koje su na akciji.
Činjenica je da danas ne živimo ni bolje, ni lošije nego ranije, samo baratamo sa većom količinom novca, dok nam je kupovna moć ista. Jedini „pobjednici“ inflacije su građani sa stambenim kreditima kojima je inflacija pojela ratu. Prijemjera radi, domaćinstvo koja je prije 7-8 godina podiglio kredit za kupovinu dvosobno stana za to je mjesečno morala da izvoji oko 350 eura, što je u to vrijeme bilo oko 70 odsto proječne plate, dok je danas taj udio smanjen na oko 40 odsto.
Zbog svega ovoga, ne možemo reći da su zarade doprinijele znatnom rastu standarda, već da su pomogle da se ublaži inflacija i amortizuju troškovi poskupljenja i pritisak koji je rast cijena stvorio na kućni budžet.
S obzirom na činjenicu da su zarade sada većini građana sada ponovo uvećane kroz program Evropa sad 2, ostaje da se vidi da li će i koliko one uticati na rast kupovne moći ili će za posljedicu imati rast cijena.
(Izvor: Bankar)
