Zamrzavanje pokretne i nepokretne imovine ruskih državljana dovodi do sve većih problema širom svijeta, a ponajviše u Evropi. Najslikovitiji primjer je zaplijena jahti i superjahti bogatih Rusa, zbog kojih su se države u kojima su usidrene u problemu. Naime, ova luksuzna plovila zahtjevaju mnogo brige, koje prati redovno održavanje, a za neke je trošak čak i 1.000 dolara dnevno. Ukoliko jahte ne budu održavane kako treba, vlasnici prijete tužbama, te se države izlažu velikim troškovima jer ih moraju održavati u stanju u kojem su ih zaplijenili.

Održavanje jedne superjahte može stajati i više od 100 miliona dolara – inače prijeti ekološka katastrofa, piše Jutarnji.hr.

Takođe, dok se rat u Ukrajini ne završi one moraju svakodnevno da se sevisiraju, podmazuju i čiste. Njihovi motor i drugi metalni dijelovi rđaju, neaktivna klimatizacija uzrokuje buđ po kabinama, održavanje svih brodskih sistema – od desalinizatora do pumpi – mora se redovito odrađivati. Brod se mora prati makar jednom nedjeljno kako bi se oprala so i prljavština i time izbjeglo višemilionsko ponovno farbanje, prenosi Slobodna Dalmacija.

Uz nadzor vezova i konopa, podmazivanje i druge najnužnije poslove, takav brod koji obično broji 30-ak članova posade i dalje iziskuje na dužnosti (i na punoj plati) barem njih pola. Osiguravajuće kuće zahtijevaju redovno održavanje, a plaćanje polise koja brod štiti od potonuća, poplave ili požara dodatna je ogromna stavka. Pridodaju li se tome lučke naknade koje za takva plovila, recimo u SAD-u iznose gotovo 1.000 dolara dnevno, godišnji trošak držanja ruske jahte na vezu u američkoj luci iznosi otprilike 10 miliona dolara.

U Gibraltaru je usidrena najveća jedrilica na svijetu, Sailing Yacht A Andreja Meljničenka, vrijedna 550 miliona dolara, s jarbolom višim od Big Bena. ‘Amore Vero‘ šefa Rosnjefta Igora Sečina zamrznuta je u Francuskoj, a ‘Crescent‘ u Španiji. Njemačka je u svojim lukama zadržala megajahtu Dilbar od 512 stopa i 600 miliona dolara sankciosanog ruskog milijardera Alishera Usmanova… Ukupna vrijednost zaplijenjenih ruskih megabrodova, prema Bloomberg Newsu, iznosi najmanje 4 milijarde dolara. I sve one moraju da se održavaju, jer vlasnici već sada prijete tužbama.

Kako će se riješiti ovaj finansijski rebus? Čak i prema najkonzervativnijim procjenama, samo američka i italijanska vlada moraju izdvojiti najmanje 50 miliona dolara godišnje za održavanje zaplijenjenih plovila iz ruske bogataške flote.

Kada je u pitanju Crna Gora i kod nas se nalazi jedna jahta o kojoj su mediji već pisali. Superjahta „Luminosity“ od marta prošle godine boravi u marini „Porto Montenegro“ u Tivtu a pripada Andreju G. Gurjevu, jednom od ruskih oligarha koji je na listi sankcija.

Gurjevljeva jahta, koja je pod zastavom Kajmanskih ostrva, procijenjena je na oko 120 miliona eura. Gurjev, međutim, zbog sankcija pod kojim se nalazi, nije u mogućnosti da plaća održavanje ove mega jahte, tako da je plovilo, praktično napušteno i o njemu morat da se stara marina „Porto Montenegro“ ili država Crna Gora. U ovom trenutku teško je procijeniti koliko je to novca, ali na sajtu „Porto Montenegra“ u rubrici o jahtama, kao jedan od savjeta na koji vlasnici moraju obratiti pažnju stoji da „ukoliko je jahta aktivna na Mediteranu, ukupna cijena održavanja na godišnjem nivou može iznositi oko 770.000 dolara, dok troškovi upravljanja mogu biti i do 15% viši od ukupnog iznosa“. Stručnjaci ističu i obavezno osiguranje plovila, što onda dovodi do iznosa od preko milion dolara.

I, možda neće biti problem što Crna Gora, „Porto Montenegro“ i ostale kompanije neće imati ovaj prihod od preko milion dolara, već se može, kako je i najavljivano, javiti Gurjev sa oštetnim zahtjevom kod nekog od međunarodnih sudova. Podsjetimo, čak 20 ruskih oligarha, a izgleda da će ih biti i više, tuže Evropsku uniju jer su kažnjeni tako što su im, recimo, oduzete luksuzne vile i zaplijenjene ili protjerane jahte iz najatraktivnijih marina u svijetu. Oligarsi uzvraćaju udarac, istina, u Evropskom sudu pravde, a u kontraofanzivi su i brojne firme pogođene odlukama Brisela.

Inače, za 44 nekretnine u Crnoj Gori, Uprava za katastar i državnu imovinu donijela je odgovarajuća rješenja kojima je ograničeno raspolaganje imovinom, a odnosi se na 34 ruska državljanina kojima su uvedene sankcije.

Konačan epilog se čeka od Ustavnog suda, gdje su podnijete dvije inicijative za ocjenu ustavnosti odluke da se zamrzne imovina ruskim državljanima u Crnoj Gori. Ukoliko se ispostavi kao tačno upozorenje pravnih stručnjaka, da nije u skladu sa Ustavom zamrznuti imovinu, Crna Gora će se, gotovo sigurno, naći pred tužbama kojima će biti tražena višemilionska odršteta.