Precizirao јe da јe period koji će obuhvatiti predmetna revizija 2020–2023. godine, a da će subjekti revizije, shodno predmetu evizije, biti Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo finansija i Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa.
– Na osnovu Izvještaja o radu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, u periodu koji će biti obuhvaćen revizijom (2020–2023 godina), najveći priliv tužbi po osnovu rada i prava iz radnih odnosa podnošene su protiv MUP-a, Ministarstva odbrane i Uprave policije. U 2020. godini Uprava policije je bila samostalna potrošačka jedinica, a od 2021. godine je program Ministarstva unutrašnjih poslova. Prema podacima Glavne knjige trezora za period 2020–2023. godine, iz sredstava raspoređenih na računu 4630 – Otplata obaveza iz prethodnog perioda (odakle se vrše isplate po osnovu sudskih rješenja), ove tri potrošačke jedinice (MUP sa UP i MO) su isplatile ukupno 15,71 milion eura – naveo јe Radulović.
Cilj predmetne reviziјe, kako јe istakao, јe da se ispita da li se izdacima iz budžeta Crne Gore za sudske sporove po osnovu radnih sporova upravlja na efikasan način, tj. da li se izdacima za sudske sporove upravlja na način koji minimizira troškove i smanjuje broj sporova. Ovo јe drugi put da DRI kontroliše sudske troškove u radnim sporovima.
– Da bi se ostvario cilj predmetne revizije, dodatno će se sagledati da li su subjekti revizije – tuženi (državni) organi, preduzimali aktivnosti na prevenciji nastanka sudskih sporova i minimiziranju izdataka za sporove koji se vode, te da li se izdacima za sudske sporove upravlja na transparentan i odgovoran način. DRI godinama, kroz izvještaje o reviziji, ukazuje da se veći broj državnih organa pojavljuje kao tužena strana u parničnim postupcima pred nadležnim sudovima, a ishod su izgubljeni sporovi gdje su pored glavnog duga, dodatno izuzetno visoki troškovi koje država plaća iz budžeta po osnovu parničnih troškova, troškova izvršenja, zatezne kamate itd. Institucija je na ovo ukazivala kroz redovne Izvještaje o reviziji Završnog računa budžeta, te pojedinačne finansijske revizije i revizije pravilnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva odbrane, Ministarstva pravde, Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija – izјavio јe Radulović.
Posebna pažnja ovoj temi posvećena je kroz reviziju uspjeha "Izdaci budžeta Crne Gore za sudske sporove po osnovu radnih odnosa", koja je objavljena u martu 2016. godine. Ovom revizijom je utrvrđeno da je od strane Centralne banke u periodu 2012–2014. godina naplaćeno 50.254.430 eura, sa glavnog računa Državnog trezora prinudnim putem na osnovu izvršne isprave, čime su izdaci za sporove dodatno uvećavani za troškove izvršnog postupka.
Troškovi sudskih postupaka u tada osam analiziranih uzorkom obuhvaćenih predmeta činili su čak 46,22 odsto ukupno isplaćenih sredstava. Samo u jednom od osam revizijom obuhvaćenih predmeta predložena je mogućnost mirnog rješavanja spora.
Revizijom iz 2016. godine utvrđeno je da tuženi organi koji su bili subjekti revizije nijesu vršili detaljne analize sudskih sporova koje bi omogućile identifikovanje uzroka nastanka sporova i preduzimanje mjera i aktivnosti kojima bi se smanjila ili otklonila mogućnost nastanka sporova po istom osnovu.
Dodatno, prema preliminarnim podacima, ukupni izdaci iz budžeta Crne Gore po osnovu prinudne naplate sudskih rješenja u 2023. godini za sve potrošačke jedinice iznosili su oko 14,3 mil. eura i od ovog iznosa značajan dio se odnosi na izdatke za sudske sporove po osnovu radnih odnosa.
