Već se jednom desilo 2021. godine i tada su mnoge potrošačke jedinice prekoračile dozvoljene budžete, pa osim negativnog mišljenja DRI na završni račun nije bilo nikakvih drugih posljedica, odnosno problema. To su ukratko ocjene ekonomista u vezi sa privremenim finansiranjem, koje se priprema nakon što Skupština nije usvojila predlog Zakona o budžetu. U četvrtak je predsjednik Skupštine Andrija Mandić zaključio sjednicu na kojoj je bio predlog budžeta, jer opozicija nije dozvolila da se održi sjednica.

Savjetnik predsjednika države Mladen Grgić kazao je "Danu" da nije prvi put da se dešava privremeno finansiranje, već da smo to imali i za vrijeme 42. Vlade.

– To u suštini znači da će se potrošačkim jedinicama odobravati sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini. I to bi trebalo da omogući minimum normalnosti funkcionisanja institucija – izjavio je Grgić.

Krajem 2020. godine Vlada kojuje vodio Zdravko Krivokapić, a u kojoj je ministar finansija bio Milojko Spajić, aktuelni premijer, odlučila se da ne prihvati budžet koji je pisala Vlada DPS-a i da ide u privremeno finansiranje. Ono je trajalo šest mjeseci, odnosno sve dok nije usvojen predlog Zakona o budžetu za 2021. godinu. Nikakvih vidljivih problema u funkcionisanju države nije bilo te 2021. godine.

Tada nije bilo reformi i nijesu kao sada bili uvećani izdaci za penzije i plate, a smanjeni prihodi od doprinosa. Grgić smatra da je ključna razlika između 2021. i 2025. godine u promjeni fiskalne politike koja je drastično promijenila izdvajanja za plate u većini institucija, a smanjila doprinose za Fond PIO. Grgića smo pitali da li će sprovođenje reformi i isplata uvećanih penzija i plata biti otežana zbog privremenog finansiranja.

– Radi se o mjesečnom izdvajanju 1/12. Ranije iskustvo nam govori da se ti limiti nisu poštovali, što je dovelo i do negativnog mišljenja DRI. Limiti su prekoračeni tamo gdje se moralo isplatiti više za zarade, kod fonda za zdravstvenu zaštitu, kod fonda PIO. Dakle, nije država trpjela u tom segmentu. Ipak, ono što je opasnost, i što se dešavalo 2021, jeste da je dolazilo do arbitrarnog raspoređivanja sredstava. S obzirom na dosadašnje fleksibilan odnos prema zakonu, ne očekujem drugačiji pristup ni u ovoj vladi. To stvara opasnost da one institucije koje imaju političku snagu – dobiju više od ostalih – rekao je Grgić.

U narednoj godini treba da se otplati 820 miliona duga, pa smo ga pitali i da li državi prijeti bankrot, odnosno da li može doći u situaciju da ne može da servisira svoje obaveze zbog neusvajanja budžeta.

– Treba uvijek imati na umu najekstremniji scenario, kako bi se procesi ubrzali i da ne dolazimo u kritičnu situaciju. Privremeno finansiranje ima svoje limite, upravo zbog same činjenice da se radi o nečem što omogućava da se krizna situacija prebrodi. Ne očekujem bankrot zbog privremenog finansiranja – poručio je Grgić.

Iz Ministarstva finansija su u nakon neusvajanja budžeta kazali da će to ugroziti likvidnost države, blagovremeno servisiranje obaveza. Penzije i plate bi se servisirale, ali bi na drugim stavkama morali da se smanje izdaci.

Prema nezvaničnim najavama iz Skupštine, vanredna sjednica na kojoj će biti predlog budžeta trebalo bi da bude održana tokom januara.