Institut "Igalo" je na kraju juna imao ukupan gubitak u poslovanju od 29,5 miliona eura, kratkoročna rezervisanja i obaveze od 22,9 miliona i dugoročna rezervisanja i obaveze od 2,44 miliona, što je ukupno skoro 55 miliona eura. U pitanju je državna kompanija koja duži niz mjeseci duguje radnicima plate, čiji zaposleni mjesecima protestuju i traže pomoć od države, kako bi zdravstvena ustanova konačno stala na noge. 

Za šest mjeseci ove godine Institut je prihodovao 3,38 miliona eura, što je za preko pola miliona manje nego u istom periodu prošle godine. Troškovi poslovanja bili su manji za 240 hiljada i iznosili su 2,58 miliona eura. Troškovi zarada smanjeni su za oko 300 hiljada i iznosili su 2,34 miliona eura. Manjak prihoda i troškova doveo je do minusa za šest mjeseci od 1,36 miliona eura, što je za 20 hiljada manje nego lani kada je za šest mjeseci gubitak iznosio 1,38 miliona eura.

Sa minusom od 1,36 miliona eura, akumulirani gubitak državnog preduzeća, koje je Vlada nekoliko puta pokušala da privatizuje, dostigao je 29,5 miliona eura. Prije godinu i po, na početku 2022. godine, akumulirani gubitak je iznosio 24,8 miliona eura.

Stalna imovina Instituta je na kraju juna bila 118,45 miliona, što je za dva i po miliona manje nego na početku 2022. godine. Od toga se na zemljište i objekte odnosi 116,5 miliona.

Kapital Instituta na kraju juna bio je 87,16 miliona, dok je osnovni kapital društva 59,24 miliona eura.

Rezerve su iznosile 57,4 miliona i iste su kao na kraju prošle godine.

Obaveze po osnovu dugoročnih kredita za pola godine porasle su 400 hiljada eura i sada iznose 2,14 miliona eura, dok su kratkoročne smanjene za 200 hiljada i sada su 22,9 miliona eura.

Odložene poreske obaveze takođe se nijesu mijenjale i iznose 6,3 miliona eura.

Izvještaji za drugi kvartal podnose se Montenegroberzi u julu, jer se odnose na period do 30. juna, dok je Institut izvještaj podnio prije nekoliko dana. Vršilac dužnosti izvršnog direktora Instituta je Savo Marić.

On je prošle sedmice najavio da će ove sedmice doći delegacija iz Norveške, koja će raskinuti ugovor sa Institutom.

– O razlozima zašto raskidaju ugovor ne želim da spekulišem niti prejudiciram. Želim da ugostim ljude iz Norveške, saslušamo ih i iznesemo svoje mišljenje. Ono što je loše za nas je što je to jedini siguran ugovor koji je Institut imao, na kojem smo radili buduću strategiju i program i gdje smo u nekoliko navrata rekli da bi možda trebalo zasnovati još neki program ili ugovor, uz taj potpisati, jer samo taj jedan nije dovoljan – objasnio je Marić za RTVHN.

Kazao je da su Norvežani u dopisu naveli samo 2024. godinu za raskid, pa će se truditi da ih tokom razgovora ubijede da ugovor produže.

– Na kraju, to nije samo finansijski momenat i dolazak pacijenata već tradicija stara skoro 50 godina, ali mi smo narod, pogotovo u posljednje vrijeme, sklon da tradicije i običaje zaboravlja i zapostavlja. Međutim, tradicije treba čuvati i njegovati, a što se tiče Instituta, ovo je jedna od najvažnijih i moramo učiniti sve da nastavimo saradnju sa Norvežanima – rekao je Marić i dodao da do sada nijesu postojale nikakve naznake da do raskida ugovora može doći.

– Imali smo probleme sa kašnjenjem plata od četiri mjeseca, imali smo štrajk pojedinih sektora i slično. Odmah su stizali upiti iz Norveške što se tiče toga, jer oni vode računa da radnici budu zadovoljni. U ugovoru sa njima to je definisano, pa samim tim, ako imaju saznanje da naš radnik ne prima platu četiri mjeseca, zaključuju da ga mi, kao institucija, ne poštujemo – zaključio je Marić.