Konsultant premijera za vazdušni saobraćaj Zoran Đurišić smatra da kompanija Džikas (GEKAS) treba da vrati novac kompaniji To Montenegro za nabavku dva aviona. 

Nakon što je iz Demokratskog fronta nedavno saopšteno da je To Montenegro kupovinom dva aviona novcem iz budžeta oštetio državu za više od 11 miliona dolara, u emisiji Okvir je ocijenjeno da će konačnu riječ o tome dati nadležni organi. Gosti emisije različito tumače nabavku aviona, jedni poručuju da će taj novac biti vraćen te da je riječ o nesporazumu i neslaženju odgovornih, dok drugi ocjenjuju da je riječ o čistom poslu i da državi nije pričinjena nikakva šteta.

"Jasno je da je Montenegro Airlines raskinuo dugogodišnji ugovor sa kompanijom Džikas (GEKAS) koji se ticao zakupa ta dva vazduhoplova, takođe je jasno da je Air Montenegro kupio ta dva aviona, te da je locirano tačno šta se kupuje i sa pravnog aspekta ta dva kupoprodajna ugovora izgledaju sasvim korektno, međutim nije jasno što se dešavalo kada su ugovori sa Džikasom raskinuti, i što je raskid tih ugovora uslovio. Većina tih stvari desilo se u Montenegro Airlansu", kazao je član Odbora direktora "To Montenegro" Vukadin Stojanović.

Na pitanje da li je trebalo smanjiti cijenu za dva vazduhoplova Stojanović kaže da su direktor tehnike MA i sadašnji direktor tehnike nove aviokompanije mišljenja da je to trebalo da se smanji, i da samim tim on ne može da kaže da to nije trebalo da se smanji ukoliko ti ljudi koji su radili i u jednoj i drugoj kompaniji tvrde da jeste.

"Kupoprodajna cijena je jasna, u njemu piše da je kupljen za vazduhoplov određenog serijskog broja, registarskih oznaka, za određeni iznos novca, takođe i isti podaci za drugi kupljeni vazduhoplov, i nigdje se ne tretira taj iznos od 11,2", nigdje kroz ugovor se ne tretira", istakao je on.

Konsultant premijera za vazdušni saobraćaj Zoran Đurišić tvrdi da je u pitanju nesporazum te pozvao Džikas da vrate novac.

"Ja mislim da je ovo nesporazum, da je Džikas jedna svjetska firma, ja sam sa njom imao vrhunsku saradnju, mnogo su pomogli MA 2007-2008. godine, dali su dva aviona samo sa ratom tri mjeseca. Oni su pomogli da postanemo jedna od najboljih aviokompanija u Jugoistočnoj Evropi. Ja ih ovim putem pozivam da vrate novac To Montenegro, jer su na njihovom računu te pare", istakao je konsultant premijera za vazdušni saobraćaj Zoran Đurišić.

On je istakao da su to pare građana Crne Gore, i dodao da tvrdi da je u pitanju neki nesporazum.

Razlog tome je, kako kaže, što su tu ljudi koji nijesu upućeni u vaduhoplovstvo, koji su neznaveni, te da nijesu mogli da poznaju tu tehnologiju. Tvrdi da su te pare negdje na računu i da će ih vratiti.

Na ovu temu reagovao je i Filip Radulović, koji je bio u to vrijeme predstavnik Odbora direktora To Montenegro.

"Povodom neosnovanih optužbi za navodnu štetu od 11,2 miliona eura napominjem sljedeće, do svega ovoga je prije svega došlo jer je Montenegro Airlines neodgovornim i neodrživim poslovanjem prekršio ugovor sa GECAS-om, odnosno prestao da plaća rentu za avione, dalje, u ugovoru sa GECAS-om, član 7.2 u slučaju raskida, isteka, ili prekršaja po ugovoru, što je bio lsučaj sa MA, ugovor ne predviđa obavezu vraćanja nijednog dijela tehničkog osiguranja, tih 11,2 miliona o kojima se priča", navodi u reagovanju.

Na pitanje da li je Crna Gora mogla da zadrži Montenegro Airlines, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije Dragan Damjanović. kazao je da je kompanija MA za dvije tri godine zapala u problem i da je prvu zakonitu državnu pomoć primila 2012. godine i da je tada napravila faul.

"Sistem kontrole državne pomoći prvi put je uspostavljen od 2007. godine, strože kriterijume država je prvi put preuzela od 2011. godine usvojenim Zakonom o kontroli državne pomoći, prvu pomoć MA tada zakonitu primio je 2012. godine kroz pravno rekonstruktiranje", kazao je predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije Dragan Damjanović.

Kako navodi, te godine kada je MA dobio zakonitu pomoć, napravio je faul jer je nije implementirao.

"Znači ta vrsta pomoć može se dobiti jednom u deset godina, i kod restruktiranja ta pomoć je najizdašnija, mogla je da bude 100,200 miliona... Mogli su da naprave investicionu masu, dakle, to nije odrađeno na valjan način. Bila je dozvoljena pomoć kompanijama za vrijeme kovida međutim važilo je jedno pravilo, samo onim kompanijama koje na 31. 12. 2019. godine nijesu preduzeće u poteškoćama, a MA je kontinuirano, sa aspekta kontrole državne pomoći od 2013-14 do 2019. godine, konstantno preduzeće u poteškoćama", poručio je Damjanović.