Ekonomisti: Vlada i trgovci treba zajedno da smanje cijene namirnica

Bojkot trgovačkih lanaca je uspio i neminovno je da će privremeno doći do smanjenja cijena namirnica, ali država i trgovci treba zajedno da nađu način da cijene u prodavnicama trajno budu niže nego što je to sada slučaj, ocijenili su sagovornici "Dana", komentarišući bojkot trgovačkih lanaca u petak.

O efektima bojkota još nemamo egzaktne podatke, kao što je slučaj u susjednoj Hrvatskoj, gdje je bojkot trgovačkih lanaca u poodmakloj fazi i već daje rezultate u vidu smanjenja cijena velikog broja artikala kod većih trgovačkih lanaca.

Ekonomski analitičar Oleg Filipović podržava bojkot kao vid borbe protiv visokih cijena u marketima.

– Vjerujem da će bojkot dati rezultat na kratke staze, a na duge ne vjerujem. Ako jedan trgovački lanac smanji cijene, smanjiće i svi drugi. Vjerujem da je to oligopolsko tržište. Vjerujem da će doći do smanjenja cijena određenog broja proizvoda, jer ne vjerujem da njima ide u korist da se ovakve akcije ponavljaju jer su, u krajnjem slučaju, najveći gubitnici trgovački lanci i država. Trgovački lanci će smanjiti značajan dio profita, a država neće pokupiti svoj dio prihoda po osnovu poreza. Vjerujem da će za mjesec-dva doći do smanjenja cijena, sve drugo bi mi bilo neracionalno sa bilo čije strane – istakao je Filipović.

On smatra da su za visoke cijene krivi i trgovci i država: jedni zbog načina na koji definišu cijene, a drugi jer nijesu obezbijedili regulativu koja bi stimulisala kompanije da ostvaruju veći profit na bazi većeg obrta.

– Država mora da ima institut koji će se baviti praćenjem cijena. Jer ovako trgovci mogu da kažu da su porasle cijene transporta, da su uvećane akcize, da je veća cijena koštanja, a država na to nema spreman odgovor. Ne može da smanjuje marže trgovcima i utiče na tržište, ali treba da postavi regulativu na tržištu, kako se ponašati u profitnoj politici – rekao je Filipović.

Bojkot uspio, trgovci na potezu

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica kazala je da građanski i ekonomski ne podržava bojkot, jer je, kako kaže, izraz utilitarnosti i politizovanih agendi, što je legitimno, ali ne jača građansko, već nerazvojno u crnogorskoj zajednici.

– Očekujem da trgovački lanci privremeno smanje cijene namirnica, ali zbog umirenja političkih rizika, a ne zato što je to odgovorna poslovna odluka. Međutim, kad i ako se odluče za to, treba očekivati i najave o otkazima – navela je Kasalica.

U Hrvatskoj promet manji za 44 odsto

Dok u Crnoj Gori treba da čekamo sledeću sedmicu da bismo dobili zvanične podatke koliko je bio manji promet u trgovinama, u Hrvatskoj već imaju podatke o rezultatima bojkota od petka.

Prema podacima Poreske uprave (PU) Hrvatske, ukupan broj računa izdatih u trgovini na malo u petak, 31. januara, za 20 odsto je veći nego prošlog petka, kada je takođe bio bojkot, a ukupni iznos izdatih računa veći je za 19 odsto. Međutim, u odnosu na petak, 17. januar, kada nije bilo bojkota, broj računa bio je manji za 32 odsto, a iznos za 44 odsto.

– U djelatnosti trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikla, u petak, 31. januara, ukupan broj fiskalnih računa bio je 2.498.911 računa, a iznos računa 34.030.624,29 eura – objavila je hrvatska PU, prenio je HRT.

Prošlog petka, 24. januara, kada su trgovine takođe bojkotovane, ukupan broj fiskalnih računa bio je 2.081.506 računa, a iznos računa 28.604.251,58 eura. U petak, 17. januara, kada nije bilo bojkota, ukupan broj fiskalnih računa bio je 3.697.571 računa, a iznos računa i60.565.083,41 eura.

Na poziv platforme "Halo, inspektore", u petak je u Hrvatskoj bio cjelodnevni bojkot svih trgovina zbog visokih cijena, odnosno potrošači su pozvani da se suzdrže od bilo kakve kupovine. U četvrtak je započeo i nedjeljni bojkot trgovačkih lanaca "Lidla", "Eurospina" i DM-a, kao i tri proizvoda – "koka-kole" i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe.

Prema njenim riječima, za visoke cijene namirnica krivica je na svima nama zbog ćutanja pred odavno nesposobnim vladama, a posebno poslednje tri.

– Niko nam ništa nije dao. Međutim, dok ne izađemo iz heroizirano-populističke "bajke o udjeljivanju" iz naših doprinosa u naše neto zarade i dok se crnogorska ekonomija ne razvija osim kroz potrošnju, tada su to indikatori da smo svjesni da znamo kolika je interno generisana inflacija, a koju ne mjerimo da bismo znali i koja se nadomješta na uvoznu inflaciju. Akcija "Limitirane cijene" i slične akcije su ograničenog obima i dometa, pošto administriranje cijenama ni na kratki rok nije ekonomski održivo. Vlada Crne Gore mora jačati potrošnju, jer su javne politike u većini fokusirane da se jača potrošnja. Padom produktivnosti, posebno u javnom sektoru kroz značajno umanjen kvalitet javne usluge različitih segmenata, a nakon ozbiljnih investicija poreskih obveznika u svaki od ovih sektora, iznijela se inflatorna kriva, koju nije jednostavno uvesti u silazni trend, osim eksternim aktivnostima ECB u vezi sa eurom, a što za crnogorsko tržište nije dovoljno. Indikatori štednje iz decembra mogu proizvesti blagi umirujući efekat, ali je to odloženi efekat dokazivanja da inicijalni signali mogu proizvesti trend – kazala je Kasalica.

Država da osnuje preduzeće sa malim proizvođačima

Filipović je istakao da posebno treba da imamo institut za praćenje cijena u vanrednim okolnostima, jer se trgovci stalno pozivaju na kovid i rat u Ukrajini kao na okolnosti koje utiču na rast cijena.

– Osim instituta za formiranje i praćenje cijena, država treba da formira jedinstveno preduzeće zajedno sa malim proizvođačima i tako da nastupe ka krajnjem korisniku. Efekti bi bili višestruki ne samo kada je u pitanju cjenovna konkurencija, već i stimulacija domaće proizvodnje, jer je spoljnotrgovinski bilans izuzetno negativan. Treća stavka je da treba da imamo robne rezerve, kako bismo mogli promptno da djelujemo u slučaju bilo kakve krize – smatra Filipović.

Ona je dodala da je Univerzitet Crne Gore odradio inicijalna istraživanja, koja realno nisu šire podijeljena i upućuju da marže nisu generator inflacije, ili bar ne opredjeljujući.

– Možda su odrađena po narudžbi, ali mogu biti dobra osnova da počnemo razvijati javna istraživanja koja će biti input za odgovorne javne politike, koje su potkovane podacima. Crna Gora, saglasno Zakonu o unutrašnjoj trgovini, nema prostor da unižava značajnu EU agendu pridruživanja vraćanjem na komunističke prevaziđene mjere kontrole cijena. Uvođenje uvećane snižene stope PDV-a i akciza ubrzanih kalendara za niz vrsta robe jeste politički dokaz da nemamo dovoljno prihoda za finansiranje značajnih javnih izdataka. Posredno, ovo je dopunski dokaz da sami sebi finansiramo uvećanje zarada: mi potrošimo, mi zaradimo, mi raspodijelimo – rekla je Kasalica.