Posebna sjednica Skupštine Crne Gore nastavljena je danas, a na poslanička pitanja odgovara ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić. On je kazao da Vlada obezbijeđuje stabilno funkcionisanje zdravstvenog sistema i da će plate zdravstvenim radnicima biti veće i do 40 odsto, na šta je poslanik Jevto Eraković kazao da već nedostaje novca za decembarske plate. Ministar je kazao, govorećim o projektu "Evropa sad" da će kroz 13 mjeseci penzije biti povećane tri puta. Skupština će biti nastavljena sjutra u 11 sati, na pitanja odgovara ministraka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, zatim ministraka zdravlja Jelena Borovinić Bojović i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.
TOK SJEDNICE UŽIVO:
Jevta Erakovića (DPS) interesuje koliko će prema procjeni Ministarstva finansija iznositi tekuća potrošnja zdravstvenog sistema u 2021. koliko će iznositi neizmerene obaveze u 2021., odnosno koliko novca nedostaje za potrebe zdravstvenog sistema u 2021.godini, i kako je planirano da se obezbijede nedostajuća sredstva u 2022.godini da bi zdravstveni sistem funkcionisao bez problema.
Kazao je da je trenutna potrošnja zdravstvenog sistema oko 333 miliona eura, minimum 30 miliona veća nego što je Vlada panirala budzetom.
- Ova Vlada obezbijeđuje stabilno funkcionisanje zdravstvenog sistema i pored velikih problema kojima se svakodnevno susreće, imajući u vidu loše naslijeđeno stanje zbog značajnog dugovanja koji su se godinama akumulirali, a koji su uzrok dugogodišnjeg lošeg rukovođenja ovim resorom. U sklađu sa navedenim, Vlada je započela niz aktivnosti sa ciljem unapređenja zdravstvene, socijalne i fiskalne politike koji će imati pozidvan uticaj na zdravlje našeg stanovništva, kao i na opšti ekonomski razvoj u Crnoj Gori. Zakonom o budzetu Crne Gore za 2021. godinu, Fondu za zdravstveno osiguranje planirana su sredstva u iznosu od 303,94 miliona eura, a izvršenje za prva tri kvartala iznosi 252,09 miliona eura. Neizmirene obaveze Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, javnih zdravstvenih ustanova i Instituta za javno zdravlje, bez kapitalnih izdataka na dan 31.12.2020. godine iznosile su 39,74 miliona eura od čega se na dospjele neizmirene obaveze na dan 31.12.2020. godine odnosi 20,76 miliona eura Ukupne dospjele neizmirene obaveze Fonda na dan 30.06.2021. godine iznosile su 23,35 miliona eura - kazao je, pored ostalog, Spajić.
Eraković je kazao da za decembarske zarade već nedostaje novca.
Poslanik Dragan Krapović (Demokrate - Demos - mir je naša nacija) pitaćo je Spajića zbog čega nije produžena mjera primjene niže stope PDV-a od 7odsto koja je istekla 31.08.2021 godine, a odnosila se na pripremanje i usluživanje hrane, pića i napitaka, osim alkoholnih pića, gaziranih pića sa dodatkom šećera i kafe, u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga.
- Mi ne povećamo porez već vraćamo na onaj koji je bio prije izbijanja krize, mislimo da smo uslužnu privredu pomogli maksimalno- kazao je ministar.
Poslanik Andrija Popović (Liberalna partija) pitao je Spajića što će Vlada i Ministarstvo preduzeti, da se katastrofalna socijalno-ekonomska situacija u Crnoj Gori sanira, u kojoj u 2/3 crnogorskih opština ima više penzionera nego radnika u čak tri opštine više korisnika socijalne pomoći nego radnika? Kako je za dvije godine izgubljeno 60.000 radnih mjesta, samo u Podgorici 27.000, može li se sve pripisati pandemiji? Može li se u ovakvoj strukturi privrede realizovati marketinški slogan "Evropa sad".
- Podržaće LP sve ovo što budete predložili...Ovo se kosi sa svim onim što sam ja učio, sa ekonomskim pravilima, ali možda ste uspjeli nešto što niko nikad u istoriji ekonomije nije, ko će ovo odbit, ovakve poklone...Podsjećate na mađioničara - istakao je Popović.
Spajić je kazao da posebno zabirnjavaju socijalne prilike u zemlji, kretanje tržišta rada, zbog naslijeđenih posledica i problema prethodne vlasti i smatra da su potrebne radikalne promjene za ostvarenje ekonomskog poboljšanja. Ističe da "Evropa sad" nije marketinški trik.
Raško Konjević (SDP) pitao je Spajića zbog čega ministarstvo nije podržalo predlog za smanjenje akciza na gorivo koje je, usljed povećanja cijene na berzi, doseglo gotovo istorijski maksimum u Crnoj Gori? Zanima ga i da li smatra da je za građane i ekonomiju Crne Gore dobro da plaćaju skoro pa najveće akcize na gorivo u regionu, ali i da cijena goriva kod nas bude veća nego u mnogim razvijenim državama EU poput Austrije ili Luksemburga.
- Znate li ko je Goran Radosavljević, savjetnik premijera i na koji način je on dio državne uprave i državnog sistema, a posebno u kontekstu izmjena zakona u energetici i uvođenja markiranja naftnih derivata -pitao je Konjević.
Spajić je kazao da od sjutra očekuje smanjenje cijena bezolovnog benzina i dizela. Dodao je da Radosavljević zaposlen na osnovu ugovora o djelu.
- Ugovor mu je 3.00 eura mjesečno. Čovjek koji ima i politički pedigre, vrlo je aktivan u jednoj političkoj strukturi u Srbiji. Bojim se da taj ugovor nije jedini, i imam infomaciju da isti takav ugovor ima u generalnom sekretarijatu Vlade - istakao je Konjević.
Albin Ćeman, (Demokrate - Demos - mir je naša nacija) pitao je ministra sledeće: na prezentaciji kapitalnog budzeta za 2022. godinu planirana su ulaganja u opštini Petnjica u iznosu od 850.000 eura. Koji su to projekti koji će biti finansirani iz državnog budzeta, koje projekte je kandidovala lokalna uprava i koliko je tih projekata prihvaćeno.
Ministru se nije svidjelo to što po Poslovniku ne može da odgovori uvijek kada smatra da treba, te smatra da su poslanici u boljoj poziciji što se tiče postavljanja pitanja.
- Blagodarim na 15 pitanja koja su mi postavljena, to je sjajno da sam toliko popularan u Skupštini... Od strane lokalne samouprave Opštine Petnjica do završetka procesa prirpeme predloga zakona o budzetu za 2022. godinu ovom ministartsvu nije dostavljen predlog za finansiranje kapitalnih projekata - istakao je Spajić.
Suzana Pribilović (DPS) pitala je ministra koliki je broj državnih službenika i namještenika trenutno zaposlenih u Ministarstvu finansija, kao i koliko je lica, u periodu od 07.12.2020. do 06.10.2021. angažovano u ministarstvu po osnovu neke vrste ugovora (ugovora o privremenim i povremenim poslovima, ugovora o dijelu, ugovora o pružanju usluga, konsultantskim, ekspertskim, rada projektu), kao i dugim oblicima angažovanja.
- U ovom organu trenutno je zaposleno 293 državna službenika i namještenika, a po ugovoru o djelu angažovano je 15 osoba - kazao je Spajić.
Genci Nlmanbegu (Albanska Lista) pitao je ministra da li kao predlagač Predloga Zakona o budzetu Crne Gore za 2022 godinu, može predvidjeti sredstva od 500.000 eura, za izradu Studije izvodljivosti za osnivanje „DULCINEA WB University" univerziteta u Ulcinju, koji bi imao međunarodni karakter, a promovisao pozitivan primjer sklada i suživota na llirskom poluostrvu tj. Balkanu, nešto po čemu je već prepoznat grad Ulcinj.
- Mislim da to zvuči kao vrlo obećavajuća ideja, volio bih da vidim plan ideje. UMožemo se sresti i razgovaratio o tome- kazao je ministar.
Predrag Sekulić (DPS) pitao je Spajića koje prihodne stavke iz budzeta za 2021. godinu nijesu ispunjene u odnosu na plan u prva tri kvartala ove godine.
- Prihodi su iznad planiranih, što ukazuje na uspješnost planiranja- naveo je, pored ostalog, ministar.
Poslanik Miomir M. Mugoša (DPS) pitao ministra koliko je Uprava prihoda i carina naplatila poreskih prihoda u periodu januar-septembar 2021. na crnogorskom primorju (Ulcinj,Bar,Budva,Tivat,Kotor i Herceg Novi) u odnosu na isti uporedni period (januar-septembar) 2019.
- Činjenica je da smo više poreza i carina naplati ove godine, Uprava prihoda i carina, nego 2019. u ljetnjem peiodu- naveo je ministar, pored ostalog.
Poslanika Borisa Mugošu (Socijaldemokrate) interesuje koje je mjere Vlada preduzela i preduzima u cilju smanjenja siromaštva djece.
- Ministarstvo je posvećeno nalaženju rješenja siromašne djece. Znamo da je siromaštvo globalni i društveni problem. Jedna od najboljih investicija je ulaganje u djecu, obezbjedili smo besplate udzbenike - istakao je Spajić.
Poslanik Marko Milačić (Prava Crna Gora) pitao je Spajića na koji način planira da poboljša standard penzionera i kako komnetariše opstrukcije prema projektu "Evropa sad".
- Evropa sad je plan koji je održiv. Penzioneri za 13 mjeseci mogu da osjete povećanja penzija, od jula sledeće godine. Imaće tri povećanja - pojasnio je ministar Spajić.
Ivan Mitrović (DPS) pitaO je Spajića da li u 2022. godini kroz, "Maršalov plan" ili neku od drugih mjera, Vlada namjerava da smanji dosadašnji snažan uticaj rasta cijena osnovnih životnih namirnica na ekonomski položaj penzionerske populacije.
- Da li je shodno Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti formirana tročlana komisija koja vrši provjeru radne sposobnosti, odnosno provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti, pri izboru direktora javnih ustanova čiji je osnivač država- drugo je pitanje Mitrovića.
Spajić je kazao, pored ostalog, da će se puno toga desiti ove i sledeće godine za penzionere u Crnoj Gori, te da prvo dolazi povećanje u januaru, zatim u julu sledeće godine i treće će biti u januaru 2023. godine.
Petar Ivanović (DPS) pitao je ministra Spajića na osnovu kojih podataka, analiza i studija je došao do zaključka da svi zaposleni u Cmoj Gori primaju na ruke iznos od 150 eura i da li je radio analizu uticaja na mikro, mala i srednja preduzeća. Zanima ga i na osnovu kog zakona je zadužena Crnu Goru u decembru 2020. godine, koliko iznosi ukupan dug države u apsolutnim ciframa, koliko od navedenog iznosa se odnosi na mandat ministra i da li zna kolika je trenutna cijena posljednje emisije obveznica.
- Crna Gora je bila primorana da se zaduži, zahvaljujući stanju koje je ostavila bivša vlast. Ministarstvo je transparentno. Stanje u trezoru, niko nije javno znao, sada zna. Ugovor i o hedzing aranžmanu takođe je objavljen - odgovorio je Spajić, pored ostalog, i istakao da nema dvojno državljanstvo.
Коментари (0)
Оставите свој коментар