- Ako zaista dođe do najavljenih povećanja, o posljedicama po finansijsku stabilnost bi moglo dosta da se kaže, ali da ostanemo u temi – to će dodatno stimulisati rast inflacije, koji će vremenom obesmisliti povećanja zarada, ali će nas učiniti skupom i slabo produktivnom ekonomijom - rekao je Grgić u intervjuu agenciji Mina-business.
On je dodao da najave pozamašnog povećanja zarada dodatno stimulišu rast cijena.
- Kada pogledate naše ekonomske indikatore, svakako da je inflacija jedna od crvenih lampica koja nas treba brinuti. U prva četiri mjeseca smo u samom vrhu Evrope – prva, druga pozicija po visini inflacije. U aprilu je EU prosjek bio 2,6 odsto, euraozoni 2,4 odsto, dok je u Crnoj Gori 5,8 odsto, što je najveća stopa nakon Rumunije - kazao je Grgić.
On je ocijenio da je inflacija u posljednje dvije godine praktično anulirala rast zarada.
- Tako su realne zarade danas manje od onih iz januara 2022. godine. Kada uporedite nominalne zarade, vidjećete da je od februara 2022. sa 706 eura ona porasla na 828 eura u aprilu ove godne, međutim realna zarada u aprilu iznosi nekih 686 eura. Nije suvišno podsjetiti da realna zarada zapravo pokazuje koliko možete robe i usluga da priuštite za istu platu - objasnio je Grgić.
Kako je kazao, nažalost, iako ona direktno utiču na smanjenje životnog standarda, a samim tim i kvaliteta života građana, vlade – pa tako i naša, nijesu uvijek motivisane da utiču na smanjenje inflacije.
- Jedan od razloga jeste što je to politički često bolan poduhvat i zahtjeva nepopularne fiskalne mjere, koje najčešće usporavaju rast ekonomije. Osim toga, kratkoročno, inflacija pogoduje vladi, jer rast cijena i plata povećava nominalne poreske prihode, kao što su porezi na dohodak i na promet, što puni državnu kasu. Smanjuje se kupovna moć novca, čime se efektivno umanjuje stvarna vrijednost dugova i povećavaju nominalni prihodi države - saopštio je Grgić.
Prema njegovim riječima, dok inflacija smanjuje stvarnu vrijednost dugova i povećava poreske prihode, ona djeluje kao indirektan oblik oporezivanja koji vladi omogućava privremeno lakše finansiranje svojih aktivnosti.
- Inflacija jeste monetarni problem, i važno je reći da u maloj euraoizovanoj ekonomiji kakva je naša, gdje Centralna banka nema mogućnosti koje imaju zemlje sa sopstvenom valutom, Vlada nema veliki opseg mjera da utiče na inflaciju. Ali ako već nema mogućnosti da direktno utiče na smanjenje inflacije, ono što bi trebalo da radi jeste da se suzdrži od politika koje mogu uticati na njen rast - naveo je Grgić.
On je dodao da se čini da do sada nije bilo efektivnih mjera koje bi uticale na smanjenje inflacije.
- Akcija Limitirana cijena nije pokazala vidljive rezultate. Osim toga, ne vidim neke značajnije korake koji se preduzimaju u smjeru ograničavanja rasta cijena”, rekao je Grgić.
Na pitanje da prokomentariše trgovinski deficit, Grgić je odgovorio da je, prema posljednjim Monstatovim podacima, spoljnotrgovinska razmjena u prva četiri mjeseca veća 3,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Takođe, izvoz je manji 26,2 odsto, a uvoz veći 10,9 odsto.
- Ono što treba objasniti jeste da je prošle godine izvoz električne energije znatno uticao na rast izvoza. Taj izvoz u prva tri mjeseca prošle godine bio je 155,3 miliona, dok je u istom periodu ove godine 44 miliona. Dakle, bolji bilans od prošle godine je najmanje zavisio od naših proizvodnih kapaciteta, a više od prirodnih resursa i stanja na tržištu - saopštio je Grgić.
Na pitanje na koji način se može više promovisati izvoz na strano tržište, Grgić je odgovorio da bi se moralo prvo strategijom definisati koje su to oblasti u kojima imamo komparativne prednosti, a zatim kreirati izdašne podsticajne linije, u skladu sa onim što omogućava zakon, i povećati budžet za tu oblast.
- Naš budžet je prevashodno socijalni, uz jednu solidnu komponentu koja se tiče infrastrukture. Osim toga, to nije budžet koji je snažno fokusiran na razvoj, pogotovo na dvije značajne grane – turizam i poljoprivredu. Naravno, ulaganje u infrastrukturu će doprinijeti bržem razvoju privrede, ali ako pristup nije smislen, i ako se paralelno ne definišu strateške grane i ono gdje zaista možemo da imamo komparativnu prednost, onda inflastruktura ostaje za transport ljudi i turista. To nije dovoljno - poručio je Grgić.
Prema njegovim riječima, infrastruktura koju gradimo je previše skupa da bismo je koristili samo za transport ljudi.
- I kada već pominjem infrastrukturu, pogotovo onu transportnu, i dalje čekamo epilog oko aerodroma, koji su jedna od kočnica našeg turizma, ali i privrede uopšte - naveo je Grgić.
On je dodao da se, nakon tih koraka, kroz ekonomsku diplomatiju mogu otvarati nova tržišta.
- Neka značajna su nam već dostupna, ali definitivno nijesmo konkurentni da na istima uspijemo. Nema brzih mjera, sve traži vrijeme. Nažalost, politička nestabilnost pogoduje politikama koje su brze, nijesu utemeljene na ozbiljnim analizama i koje daju kratkoročne rezultate. Zato naša ekonomija raste, ali njena struktura ostaje ista - objasnio je Grgić.
On je, komentarišući turizam i strane direktne investicije, kazao da je evidentan pad u turizmu u prva četiri mjeseca, i to je najveći pad u individualnom smještaju, gdje je minus 20 odsto, dok je kolektivni na približnom nivou.
- Svakako je pad prihoda manji preko 20 odsto. Ako bismo oduzeli inflaciju, taj pad je još veći. Tu možemo jednim dijelom da krivimo toplu zimu i propast skijaške sezone. Ipak, valja dublje ući u problematiku i konstatovati da osim konstantnog ponavljanja svih izazova u turizmu – manji broj hotela, loša infrastruktura, loša povezanost, prenaglašena sezonalnost zadnjih godina se nije uradilo puno da se makar otvori put rješavanju ovih problema - ocijenio je Grgić.
Sama turistička privreda i struktura tržišta se, kako je naveo, mijenja, a reklo bi se da mi ne pratimo trendove.
- Kada je u pitanju zimski turizam, imate analize ozbiljnih institucija, kao što je Banka Italije, koja u jednoj analizi predviđa ozbiljan negativni uticaj klimatskih promjena na prodaju skijaških pasova i noćenja u zimskim turističkim centrima, posebno na nižim nadmorskim visinama – upravo tamo gdje smo mi kao država uložili veliki novac, što je praćeno i pozamašnim privatnim investicijama - rekao je Grgić.
On je kazao da njihovi stručnjaci pronalaze da mjere poput vještačkog snijega imaju slab učinak na zimske turističke tokove, što ukazuje na potrebu za sveobuhvatnijim pristupom strategijama prilagođavanja.
- Što se tiče stranih direktnih investicija, one su u blagom padu, za jedan procentni poen. Značajnije od kvantiteta je struktura investicija. U prva četiri mjeseca, u poređenju sa prošlom godinom, došlo je do pada investicija u nekretnine i povećanja ulaganja u kompanije i banke. A kada analiziramo porijeklo investicija, vidjećemo da prednjače Srbija, Rusija i Turska - saopštio je Grgić.
On je, govoreći o ekonomskom ambijentu za privlačenje stranih direktnih investicija, rekao da Crna Gora jeste atraktivna investiciona destinacija.
- Imamo bogate prirodne resurse i povoljnu poresku politiku, ali ušli smo u začarani krug dugotrajne tranzicije, iz kojeg nikako da izađemo. Od nas se očekuju suštinske reforme kako bismo zaista valorizovali sve potencijale, dok mi i dalje osim pozitivnog narativa i relativno povoljne poreske politike, ne nudimo previše - ocijenio je Grgić.
On je naveo da planski dokumenti u Crnoj Gori i dalje nijesu sređeni, sudovi su spori, neefikasni i ne omogućavaju investitorima ostvarenje njihovih ugovornih prava, a administracija je spora i glomazna.
- Osim intenzivne ekonomske diplomatije i pozitivnih političkih poruka, nije bilo politika koje bi uticale na povećanje stranih direktnih investicija. Ako dozvolite da se kolokvijalno izrazim „bitka“ za investicije se odvija u zemlji i preduslov za privlačenje kredibilnih ulaganja jesu reforme i unapređenje investicionog ambijenta - rekao je Grgić.
On je dodao da to ne znači da ne treba da se promovišemo, jer je ubijeđen da smo itekako atraktivna investiciona destinacija, samo je potrebno strpljenje.
Grgić je, govoreći o narednom periodu, kazao da je Crna Gora mala i otvorena ekonomija čije performanse zavise od dešavanja u EU koja je ušla u period sporijeg rasta, dobrim dijelom kao posljedice borbe protiv inflacije i prilagođavanja novim geopolitičkim okolnostima.
- S toga, očekujem da se to reflektuje na našu ekonomiju. Uz smanjenje stranih direktnih investicija, koje su nama od velike važnosti za platni bilans i pogoršanje trgovinskog deficita, opet ćemo čekati glavnu ljetnju sezonu da nadoknadimo sve one nedostatke ili žargonski rečeno - da se vadimo - saopštio je Grgić.
Prema njegovim riječima, možda ćemo imati značajniji rast u poređenju sa većinom evropskih zemalja, ali nedovoljan za stizanje razvijenijih zemalja.
- Ako ne krenemo skorije sa ozbiljnim reformama, bojim se da ćemo izgubiti i lidersku poziciju među zemljama Zapadnog Balkana, makar kada je u pitanju nivo zarada. Daću vam i jedan primjer, jer često slušamo kako ćemo uskoro biti na nivou najrazvijenijih ekonomija. Da izbjegnemo egzotična poređenja i da kao uzor uzmemo Sloveniju, koja je imala snažan, ali ujedno i održiviji rast od ostatka regije, a kulturološki i istorijski nam je bliža od nekih drugih zemalja. Uzmimo 2022. godinu kao referentnu, i bruto domaći proizvod (BDP) po paritetu kupovne moći, uz prognozirani rast Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Sloveniju, za njeno sustizanje će nam biti potrebno da rastemo 9,5 odsto narednih deset godina ili 19 odsto narednih pet godina - zaključio je Grgić.
