Obveznici Zakona o javnim nabavkama, uključujući i privredna društva u državnom vlasništvu, nemaju zakonska ograničenja kada je u pitanju potrošnja novca za direktne jednostavne nabavke. Tako su pojedina državna preduzeća u 2022. godini kroz direktne nabavke potrošila po nekoliko stotina hiljada eura, pokazalo јe istraživanje Instituta Alternativa (IA).

Takođe, Zakon o javnim nabavkama ne ograničava upotrebu mehanizma direktne pogodbe u odnosu na ukupnu ugovorenu vrijednost javnih nabavki, iako su ranija zakonska rješenja predviđala određena ograničenja. Kao posljedicu toga, imamo situaciju da su pojedina javna preduzeća u 2022. godini na direktan način u ukupnom iznosu ugovorila i više od pola miliona eura, naveli su iz Instituta Alternativa.

Jednostavne nabavke do 5.000 eura bez PDV-a sprovode se direktnim dogovorom sa ponuđačem, bez konkurencije i obaveze sprovođenja nabavke kroz sistem Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CEJN). Dakle, neposrednim sporazumom uz prihvatanje predračuna/profakture, fiskalnog računa ili ugovora. U decembru 2022. godine su usvojene izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, kada je gornja granica za ovu vrstu jednostavnih nabavki povećana sa 5.000 na 8.000 eura.

– Upravo na ovakav način u 2022. godini je 20 privrednih društava u državnom vlasništvu potrošilo preko 25 odsto svog ukupnog budžeta za javne nabavke, zbog čega su oni i bili predmet istraživanja. Šest od tih 20 javnih preduzeća je kompletan budžet za javne nabavke potrošilo putem direktne pogodbe, odnosno sami birajući od koga će nabaviti robe i usluge – pokazalo јe istraživanje Instituta Alternativa, rađeno na osnovu dostavljenog izvještaja Ministarstva finansija o jednostavnim nabavkama ispod 5.000 eura za 2022. godinu i faktura dobijenih od državnih preduzeća preko slobodnog pristupa informacijama (SPI).

Preduzeća koјa su potrošila preko 25 odsto ukupnog budžeta za јavne nabavke na јednostavne nabavke ispod 5.000 eura su Prokon, Biznis Montenegro, Eko-fond, Naučno-tehnološki park, Tehnopolis, Turistički centar Durmitor, Regionalni ronilački centar, Univerzitetski sportsko-kulturni centar, Fond za inovaciјe, Montenegro bonus, Zeta enerdži, Radio-difuzni centar, Skiјališta Crne Gore, Crnogorski operator tržišta električne energiјe (COTEE), Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS), Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), Regionalni vodovod, ЈP Nacionalni parkovi, Zaštita prostora Crne Gore i EPCG Solar gradnja. Kompletan budžet za јavne nabavke putem direktne pogodbe su potrošili Prokon, Biznis Montenegro, Eko-fond, Naučno-tehnološki park, Tehnopolis i TC Durmitor.

– Od 20 javnih preduzeća obuhvaćenih istraživanjem, nepravilnosti su uočene kod njih pet. Uočene nepravilnosti se odnose na prekoračenje procijenjene vrijednosti predmeta javne nabavke na godišnjem nivou. Nepravilnosti su registrovane kod Skijališta Crne Gore, Radio-difuznog centra, Zeta enerdžiјa, Univerzitetskog sportsko-kulturnog centra i Regionalnog ronilačkog centra – utvrđeno јe istraživanjem IA.

Iako je zakonski okvir jasan i podrazumijeva da se direktne nabavke mogu sprovoditi samo ako je procijenjena vrijednost nabavke na godišnjem nivou do 5.000 eura, kod javnih preduzeća je, kako su naveli, najviše nepravilnosti bilo u tom dijelu. Isti predmet nabavke se tokom godine nabavljao iz više puta, kroz više faktura, čime je prekoračen prag za tu vrstu nabavki na godišnjem nivou.

– Regionalni ronilački centar je u izvještaju naveo šest nabavki goriva od iste kompanije čija je ukupna vrijednost 12.500 eura, ali tih nabavki nema među dostavljenim fakturama. Tri nabavke su opisane kao "nabavka goriva" i iznosile su ukupno blizu 9.200 eura, a druge tri "nabavka goriva za službeno vozilo" koje su iznosile oko 3.500 eura. Dvije od šest nabavki su realizovane istog dana i iznosile su 6.870 eura sa PDV-om – utvrđeno јe istraživanjem.

Iz IA su naveli da fakture nisu dobili od Zeta enerdžiјa, Radio-difuznog centra i Skijališta Crne Gore, ali da se na osnovu izvještaja dostavljenog Ministarstvu finansija vidi da su imali nabavke neusklađene sa zakonom.

– Zeta enerdži je za "održavanje auta" kroz 11 faktura, kod dvije firme, platila ukupno 6.218 eura sa PDV-om, što je preko dozvoljenog limita za direktne nabavke. Skijališta su za uslugu angažmana spasilaca dala 14.342 eura Crvenom krstu Kolašin kroz devet faktura, dok su za marketinške usluge dali 8.400 eura. Marketinške usluge su platili istog dana dvjema firmama. Radio-difuzni centar je platio 8.893 eura za prevoz nafte do Zekove glave kroz četiri fakture. U izjašnjenju su naveli da su saglasni da nije poštovan Zakon o javnim nabavkama, ali da su za to imali opravdan razlog – precizirali su iz Instituta Alternativa.

Univerzitetski sportsko-kulturni centar je za usluge fizičkog obezbjeđenja platio u 2022. godini 7.689 eura. U izvještaju MF-a nisu navedene usluge fizičkog obezbjeđenja, dok je u fakturama navedeno da su usluge plaćene po osnovu ugovora o nabavci male vrijednosti fizičkog obezbjeđenja objekata USKC-a iz aprila 2021. i maja 2022. godine.