– Privreda se polako oporavlja od pandemije, svake godine sve bolje, ali mislim da je uvećanje od osam odsto velik skok i da bi strateški bilo bolje povećavati PDV postepeno, sada na devet ili 10 odsto, pa kroz koju godinu uvećati još dva ili tri odsto. Neophodno je pratiti tržište i tokove. Na taj način bi i cijene smještaja imale realniji i prihvatljiviji rast. Vlada svake države, posebno naše, koja je mala, pokazuje javnosti kako se strateški razmišlja i vodi država. Zato Vlada ne bi trebalo da podiže PDV za osam odsto odjednom a da osuđuje podizanje cijena privrednika – smatra Lazarević, prvi ekspert za održivi turizam iz Crne Gore u URBACT programu Evropske komisiјe.
Koliko će izvjesno povećanje cijena smještaja, a samim time i cijene boravka turista u Crnoј Gori uticati na konkurentnost naše države kao turističke destinacije?
Nagli rast od osam odsto sigurno bi povećao cijene smještaja, ali i tenzije, kako kod izdavalaca, tako i kod gostiju. Prije nekoliko dana pročitah da je dosta hotela već prodalo smještajne kapacitete za sledeću sezonu, što je odlično obavljen posao. Međutim, povećati PDV za osam odsto odjednom nije strateški dobar potez. Bolje ići malo-pomalo. Turizam je krhka djelatnost, i jeste da najviše zarađujemo i kao država i kao zaposleni u turizmu od turizma, ali je krajnje vrijeme da se shvati da cijene smještaja i boravka ne zavise samo od, recimo, kategorije hotela i apartmana, ili od hrane i lijepe plaže. Cijene smještaja i boravka zavise od sveukupnih karakteristika destinacije; povezanosti, pristupačnosti, čistoće, domaćinskog ugošćavanja, kvaliteta hrane i pića, bezbjednosti, prirodnog okruženja i svega drugog uključenog u boravak i sveukupno iskustvo. Lanac hotela od pet zvjezdica neće imati iste cijene u Podgorici i Budvi, iako je sam smještaj vrlo sličan, ako ne i isti. Zato su bitne karakteristike destinacije. Te karakteristike i koliko smo posvećeni da zajednički radimo na poboljšanju svakog njihovog aspekta pokazaće koliko smo konkurentni. Vlada može da pomogne u razvoju i poboljšanju karakteristika i stanja, ali mi ne živimo od Vlade, već od turizma, i zato se napredak, a samim tim i konkurentnost, mora potencirati, ali ne samo kroz političke kampanje.
Kako biste ocijenili dosadašnji tok ljetnje turističke sezone? Jedni (Vlada) se hvale većim prihodima, drugi (ugostitelji) kažu da je slabija od prošlogodišnje. Šta su, po Vama, glavne karakteristike, ili glavne dobre i loše strane ovogodišnje sezone?
Naš turizam se mijenja i samo je pitanje vremena kada ćemo to uočiti. Ono što je nekada funkcionisalo gubi se, dok su neke stvari koje su bile nevažne sada došle do izražaja. Statistike govore jedno, dok utisci privrednika govore drugo. Mi, nažalost, imamo samo jednu instituciju koja se bavi prikupljanjem i obradom podataka, za razliku od drugih mediteranskih zemalja, gdje postoji više institucija, kako javnog tako i privatnog karaktera, koji prikupljaju i obrađuju podatke. Uvijek postoji neka razlika u tim rezultatima. Ne kažem da Monstat nije dovoljan, ali bi bilo dobro imati više izvora. Nama je turizam važan toliko da mu se mora na svim nivoima posvetiti veća pažnja. Što se ugostitelja tiče, sada više nego ikad dolazi do izražaјa kvalitet usluge. Oni koji godinama imaju iste, obučene radnike, za njih nema zime, ali je mnogo više ugostitelja koji objekte otvaraju samo ljeti i prosto moraju da zaposle one radnike koji su u opticaju. Tu je mana što dosta radnika, među kojima je i kvalitetan kadar, odlazi u Hrvatsku i druge zemlje EU, gdje mnogo rade, ali im je isplativije. Bili smo potpuno nespremni za klimatske promjene, odnosno toplotne talase, i iako su mediji često apelovali na preventivno ponašanje u toku najtoplijih sati u toku dana, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, nismo adekvatno reagovali, što je još jedna lekcija. Ali, klimatske promjene imaju i dobru stranu, a to je da će nam lijepo vrijeme potrajati duže i produžiti sezonu, što je dobro za turizam. Velik izazov, kako u gradovima, tako i na periferijama, bilo je neadekvatno odlaganje i sakupljanje otpada. Kada svemu tome dodamo visoke temperature koje smo imali ovoga ljeta, možemo da izvučemo još naučenih lekcija. Još jedna loša strana ove sezone je sve lošija situacija u vezi sa problemom koji ne rješavamo godinama, a to je turistifikacija starih gradova. Nikakva kontrola, nikakva organizacija, a mnogo neodgovornog ponašanja. Problem turistifikacije se mora hitno rješavati jer nas okretanje glave od problema može skupo koštati, i to na duže staze.
