Predstavnici Agencije za investicije i NVO The Nature Conservancy i Eko-tim, potpisali su danas Memorandum o saradnji, sa ciljem kreiranja polaznih osnova zajedničkog rada na mapiranju optimalnih lokacija za razvoj solarnih i vjetroelektrana na nacionalnom nivou.
Cilj je da sve to bude sa minimalnim uticajem na prirodu i ljude.
Direktorica programa za jugoistočnu Evropu u The Nature Conservancy, Dragana Mileusnić, kazala je da da Crna Gora ima značajne potencijale za korišćenje energije vjetra i sunca.
„Stoga je osnovna motivacija za mapiranje optimalnih lokacija za izgradnju solarnih i vjetroelektrana da se korišćenje ovih oblika energije u državi ubrza na održivi način, a time i značajnije doprinese procesu energetske tranzicije kao i energetskoj sigurnosti zemlje“, navela je Mileusnić.
Kako se navodi u saoštenju Eko-tima, optimalno lociranje lokacija za razvoj solarnih i vjetroelektrana uključuje načela zaštite životne sredine i društva.
“Zato se nastoji ubrzati primjena solarnih i vjetro tehnologija na već prenamijenjenim i degradiranim zemljištima i drugim mjestima gdje ne postoje značajni konflikti sa drugim namjenama ili pravcima razvoja, čime se izbjegavaju sudski sporovi i kašnjenja sprovođenja projekata na temelju ekoloških i društvenih razloga“, navodi se u saopštenju.
Vršilac dužnosti direktora Agencije za investicije, Goran Strahinja, kazao je da je ta institucija posvećena promociji investicija u sektoru obnovljivih izvora energije i trasiranju puta Crne Gore ka energetskoj tranziciji i zelenoj ekonomiji.
„Kroz projekat mapiranja optimalnih lokacija na nacionalnom nivou za izgradnju solarnih i vjetroelektrana država će dobiti mogućnost da usmjerava investitore ka onim lokalitetima koji imaju visok razvojno-ekonomski potencijal, a nizak potencijal rizika za životnu sredinu, poljoprivredno zemljište, turističke zone i kulturno nasljeđe, pri čemu će u potpunosti biti zaštićen javni interes“, objasnio je Strahinja.
Kako bi ova vrsta energetskih projekata bila održiva, potrebno je da potencijalne lokacije zadovolje određene ekološke, ekonomske, socijalne i tehničke kriterijume, odnosno da omoguće visoke performanse elektrana uz minimalne troškove i minimalan negativan uticaj na životnu sredinu.
Sa jedne strane, potrebno je očuvati resurse za proizvodnju hrane, biodiverzitet i vizuelni kvalitet predjela, a sa druge pozicionirati elektrane u zonama sa visokim potencijalima vjetra i sunčevog zračenja, blizini postojeće elektro mreže, puteva, mjesta potrošnje.
Pristup mapiranju optimalnih lokacija za izgradnju solarnih i vjetroelektrana biće baziran na već testiranoj metodologiji koju je koristio The Nature Conservancy u drugim zemljama jugoistočne Evrope kao i u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Indiji.
Izvršni direktor Eko-tima Milija Čabarkapa kazao je da žele da pokažu da se kroz pametno mapiranje lokacija za razvoj solarnih i vjetroelektrana, a uz saradnju institucija i civilnog društva, može doći do rješenja koje je istovremeno atraktivno za investitore, a koje štiti i javni interes.
„Jedino na ovaj način se može osigurati ekološki i socijalno prihvatljiv razvoj elektro-energetskog sistema Crne Gore, što je u duhu ustavnih određenja kao ekološke i države socijalne pravde“, zaključio je Čabarkapa.
