Neznatan pad oba indeksa i rast prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj nije bilo značajnijih ekonomskih događaja. Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija MNSE10 oslabio je 0,4 odsto na 997,63 boda, a MONEX 0,2 odsto na 14.636,9 poena. Promet je iznosio svega 53,8 hiljada eura i bio je 35 odsto veći od prošlosedmičnog.

Rasle su akcije Jugopetrola i Crnogorskog Telekoma 1,6 odsto na 12,8 eura, odnosno 1,2 odsto na 1,7 eura. Gubile su dionice Luke Bar 2,1 odsto na 60 centi i Crnogorskog elektroprenosnog sistema skoro jedan odsto na 1,05 eura. Akcije Poslovno logističkog centra Morača i Port of Adrie nijesu mijenjale vrijednost, pa su i u petak koštale četiri eura, odnosno 24 centa.

Trgovano je i dionicama Prve bake i Elektroprivrede koje su na kraju radne sedmice koštale 20 eura, odnosno 4,3 eura, dok su dionice Sveti Stefan hotela i Plantaža vrijedile 3,9 eura, odnosno 23,08 centi. Trgovano je i akcijama fonda Trend, koje su koštale 5,3 centa.

Krajem sedmice je kompanija Uniprom dopunila krivičnu prijavu koju je ranije podnijela protiv više osoba zbog, kako tvrde, kriminalnih radnji u korist Elektroprivrede.

Uniprom je u aprilu podnijela Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv premijera Dritana Abazovića, ministarke ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ane Novaković Đurović, izvršnog direktora Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond), Draška Boljevića i predsjednika Odbora direktora EPCG, Milutina Đukanovića.

Iz Uniproma tvrde da su oni zajedničkim djelovanjem, po principu podjele posla u okviru kriminalne aktivnosti, 27. februara mimo procedure i bez javnog poziva dodijelili EPCG besplatne emisione kredite u iznosu 222,52 hiljade tona CO2, vrijednosti 5,5 miliona eura.

Iz Uniproma su rekli da, nakon podnošenja te krivnične prijave, prijavljeni fabrikuju proceduru i naknadno formiraju pravnu proceduralno predviđenu građu u “neuspješnom pokušaju da legalizuju svoje radnje i izbjegnu krivično pravnu odgovornost”.

Sedmicu je obilježila i informacija da je češko-crnogorski konzorcijum Filibert i Vile Oliva obavijestio tendersku komisiju da trenutno ne može da nastavi pregovore u vezi sa privatizacijom Instituta “Simo Milošević”.

Oni su naveli da se situacija u Institutu drastično promijenila u odnosu na 2019. godinu, kada su prvi put vodili pregovore oko kupovine akcija Vlade u tom preduzeću i kada je Vlada Duška Markovića, odnosno Savjet za privatizaciju, obustavila postupak privatizacije.

Oni su dodali da ova Vlada nema potrebnu podršku i da će uskoro biti održani parlamentarni izbori.

“Imajući to u vidu, u ovom momentu ne možemo da potvrdimo naše interesovanje u nastavak pregovora i davanje dodatnog novca i ulaganje dodatnog napora. Ako se situacija stabilizuje nakon izbora i država i dalje bude zainteresovana da proda državni udio u Institutu, mi ćemo razmotriti našu odluku”, naveli su Česi u pismu tenderskoj komisiji.

Vlada Dritana Abazovića je krajem prošle godine, nakon presude Upravnog suda, obnovila pregovore oko prodaje većinskog paketa akcija Filibertu i kompaniji Vile Oliva. Od januara do aprila tenderska komisija se sastajala sa predstavnicima konzorcijuma, ali nijesu uspjeli da se dogovore.

Česi su se 2019. godine gotovo sve dogovorili sa tadašnjom Vladom Duška Markovića, ali je Savjet za privatizaciju donio odluku da obustavi postupak privatizacije. Česi su se žalili Upravnom sudu i nakon tri godine dobili, pa su pregovori obnovljeni. Ipak za tri godine se situacija drastično promijenila.

Česi su za akcije ponudili deset miliona eura, plus 29 miliona investicija i preuzimanje oko sedam miliona duga. Sada je dug narastao na 33 miliona, a investicije bi koštale mnogo više, jer je građevinski materijal poskupio oko 35 odsto.

Krajem ove sedmice najavljeno je da će prva ovogodišnja aukcija državnih zapisa sa rokom dospjeća od 182 dana, vrijednih 13 miliona eura, biti održana 19. maja.

Iz Centralne banke su saopštili da se ponude mogu dostavljati do tog dana do 12 sati. Rok dospjeća zapisa je 182 dana, odnosno 22. novembar. Ministar finansija Aleksandar Damjanović nedavno je kazao da je Crna Gora prošle godine emitovala državne zapise kao kratkoročne hartije do godinu, koje je otkupio jedan broj banaka.

„Razmišljamo o tome da nastavimo i da ponovo emitujemo državne zapise, gdje bi se pod nekim drugačijim uslovima, koji neće biti mnogo različiti, produžio taj neki aranžman sa onim bankama koje to žele. To je stvar koja je prethodnih godina rađena po pet-šest puta godišnje i stvar je za prevazilaženje problema likvidnosti“, rekao je tada Damjanović.

Prošle godine održane su tri aukcije državnih zapisa.

Državni zapisi su kratkoročne hartije od vrijednosti čijim se emitovanjem država zadužuje za taj iznos, a zainteresovani na aukciji daju svoje ponude sa procentom prinosa, odnosno kamate za taj iznos i period od emitovanja do naplate.