On je rekao da trenutno ne zna koliko će novca morati da se izdvoji iz budžeta za tu namjenu, jer treba da odluče hoće li subvencionisati sve potrošače ili 80 odsto potrošača koji troše do 500 kilovat-sati (kWh), ali je najavio da će Vlada do kraja godine odrediti iznos za tu namjenu.
– Kada je Regulatorna agencija za energetiku (REGAGEN) odredila regulatorno dozvoljeni prihod (RDP) za CGES i CEDIS i saopštila da će povećanje cijene struje biti 3,41 odsto, imali smo dvije opcije da anuliramo najavljeno povećanje. Jedna je bila da tražimo da se CEDIS odrekne RDP-a, a druga da se iz budžeta odrede sredstva subvencije. Tada sam rekao da nema odricanja CEDIS-a od RDP-a, jer ako bih to tražio, ne bih radio dobro za državu. Odricanje od prihoda značilo bi manje ulaganja i manji nivo prihoda, tako da smo odlučili da se povećanje cijene namiri iz budžeta – izjavio je Mujović na godišnjoj konferenciji Ministarstva energetike.
On je dodao da će do kraja ove godine znati koliko je novca potrebno za subvencije.
– Imamo nekoliko scenarija. Jedan je da se subvencionira račun svim potrošačima, a druga da se potrošačima do 500 kWh pokrije poskupljenje. Takvih potrošača je oko 80 odsto. Degutantno je da mene sa platom od 2.000 eura nego subvencionira, umjesto da platim taj euro poskupljenja. To je malo neuskusno, ali biće onako kako je obećao premijer i neće doći so povećanja cijena struje – poručio je Mujović.
On je ukazao da do kraja 2027. godine cijene struje treba da se povećaju zbog pristupanja Evropskoj uniji, jer ne možemo ući na tržište električne energije u EU ukoliko budemo imali znatno manje cijene od njihovih. Sada je u Crnoj Gori cijena kilovat-sata struje oko 10 centi, dok je prosjek EU oko 28 centi. U Hrvatskoj je cijena kilovat-sata struje oko 16 centi.
– Do kraja 2027. godine moraće se povećati cijene struje, ali ćemo se truditi da svi budu manje opterećeni. Paralelno ćemo snažiti energetsku efikasnost i donijećemo čitav set mjera i uvesti tarifne pakete, pa da, na primjer, za potrošače do 500 kWh povećanje bude blago, na primjer do 13 centi, dok bi za potrošače koji troše između 500 i 700 kWh, ili koji troše preko 1000 kWh, povećanje bilo veće. Nije u redu da trgovine ili hoteli plaćaju socijalnu cijenu električne energije. Put do EU je red pelina, red meda. Nažalost, moramo nešto i da žrtvujemo – rekao je Mujović, uz napomenu da će se truditi da zaštite veći dio stanovništva.
TE Pljevlja će naredne godine biti van pogona osam mjeseci zbog ekološke rekonstrukcije i po Energetskom bilansu deficit električne energije će iznositi 341 GWh. Plan Vlade je da pokuša da taj nedostatak nadomjesti strujom koju proizvode povlašćeni prozvođači. Mujović je kazao da još nisu dobili povratnu infromaciju da li će povlašćeni proizvođači moći da im izađu u susret. Istakao je da oni nisu u obavezi da pomognu državi, ali bi to bio pokazatelj pripadnosti zemlji u kojoj ostvaruju prihode.
Mujović je na godišnjoj konferenciji predstavio rezultate rada resora koji je od oktobra do jula pokrivao sektor energetike i rudarstva, dok se nakon rekonstrukcije rudarstvo odvojilo u posebno ministarstvo.
Podsjetio je da su u poslednjih godinu dana raskinuli ugovor za rudnik Brskovo, riješili probleme radnika rudnika Boksita, imali rekordnu naplatu koncesije za mineralne sirovine, dogovorili naknadu za potopljeno zemljište za Bilećko jezero, izmjestili tok rijke Ćehotine, započeli toplifikaciju Pljevalja, izgradnju osmog agregata HE Perućica, vjetropark Gvozd, pokrenuli projekte izgradnje više solarnih elektrana, projekte Solari plus, mHE Otilovići. Istakao je i da se rade fizibiliti studije za skladištenje energije na tri lokacije, a pomenuo je i usvajanje nekoliko zakona, poput Zakona o korišćenjeu energije iz obnovljivih izvora energije.