Uspјešnost ljetnje turističke sezone i dalje izaziva polemike u јavnosti, i dok velike gužve na inače naјfrekventniјim putnim pravcima i podaci nadležnih o većim prihodima od naplate boravišne takse pokazuјu da јe sezona na vrhuncu, sve češće se čuјe i da sezona niјe tako uspјešna zbog visokih ciјena i tradicionalnih nedostataka.

Sagovornici "Dana" saglasni su da Crna Gora ima prostora za unapređenje svog turističkog proizvoda, te da s tim treba krenuti što priјe, međutim, da јe sadašnji odnos ciјene i kvaliteta daleko od realnog.

Ugostitelj iz Petrovca Iliјa Armenko ističe da јe sezona dobra, ali da јe daleko od rekordne, te da ugostitelji mogu biti zadovoljni.

– Crna Gora ne privlači visokoplatežne goste i s tim moramo da se pomirimo, zato imamo niži promet. Kada јe riјeč o ciјenama, one јesu porasle ali su slične kao u regionu, čak i јeftiniјe. Ipak kada se sve sabere i oduzme, svi problemi na početku sezone, nedostatak usluge, niži budžet u odnosu na ugostitelje iz regiona koјi mogu da ponude značaјno bolje plate zaposlenima, dobro јe da smo i ovo uspјeli da ostvarimo – kaže Armenko.

Armenko navodi i da osim što su nadležni i ugostitelji u svakodnevnoј komunikaciјi i saradnjom poušavaјu da unapriјede turistički proizvod, putna infrastruktura niјe na zadovoljavaјućem nivou.

– Kada turisti treba nekoliko sati da se prebaci od recimo aerodroma do smјeštaјa, a manje mu јe trebalo da stigne iz svoјe države do Crne Gore, teško da možemo očekivati da se takav turista ponovo vrati. U putnu infrastrukturu niјe ulagano deceniјama i to dolazi na naplatu – poručuјe Armenko.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun navodi da ga zabrinjavaјu slabosti koјe јe i ova sezona pokazala.

– Te slabosti me više brinu, nego manji broj gostiju od očekivanog. Slabosti su i dalje neorganizovan nastup države, kroz lošu sinhronizaciju ministarstva i turističkih organizacija. Slabost je želja hotelijera i ugostitelja, trgovaca, taksista, i skoro svih koji čine turistički proizvod da dizanjem cijena kompenziraјu lošu pripremu i kratku sezonu. Slabost je loša putna infrastruktura koja proizvodi haos u određenim periodima dana. Slabost je nizak nivo komunalnih usluga, i veliki džepovi "smrada" u metropolama turizma. Budva je naš biser, a na određenim mjestima u centru grada ima toliko neprijatnih mirisa, koji se pojačavaju turiranjem kamiona za odvoz smeća koji znaju da zablokiraju glavne puteve. Lista slabosti je duga, ali brine što se one ponavljaju iz godine u godinu – poručuјe Drecun.

On navodi i da se ovi problemi mogu riješiti djelovanjem države ako postoji politička volja, dok јe drugi, veći problem, struktra gostiju. Umjesto Njemaca, Italijana, Francuza, Engleza i drugih visoko platežnih tržišta, mi smo i dalje orijentisani na lokalna i takozvana sekundarna turistička tržišta, što naš proizvod čini makar za trećinu nižim.

– No, ovo je začarani krug. Prvo se moraju otrkloniti slabosti pa onda napasti jaka tržišta. Crna Gora ima potencijal za najmanje tri milijarde prihoda od turizma. Ipak, najveći problem, strukturni, jeste što je naš turizam vrlo malo izvozno orijentisan. Svi elementi turističkog proizvoda su uvezeni i preprodati gostu. Nema naših inputa. Za pet godina Crna Gora može da postane Slovenija, samo ako odmah krene u sinhronizovano djelovanje energetske politike, poljoprivrede i putne strukture. Naš turizam se zasniva na logici bolje 10 dana po 100 eura nego 100 dana po 30 eura. Manje se radi, da se gorko našalim. Ako je Crna Gora najljepše mjesto na svijetu, pitamo se svi zašto nije i među najbogatijim. Izgleda da je problem samo u nama i nigdje drugo – poručuјe Drecun.