On je na međunarodnoj konferenciji o energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji Energy Week Western Balkans, koja se ove godine održava u Budvi istakao njen značaj kao prilike za saradnju i razmjenu iskustava između predstavnika zemalja Zapadnog Balkana, međunarodnih energetskih kompanija, investitora i institucija, u kontekstu ubrzanja zelene tranzicije.
Šahmanović, koji je ministar rudarstva, nafte i gasa, naveo je da Crna Gora, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, usklađuje svoje politike sa standardima EU, uz poseban fokus na energetsku sigurnost, zaštitu životne sredine i povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije (OIE).
On je dodao da je taj proces prilično izazovan, ali da je za uspjeh ključna međuresorna saradnja, kako na nivou Vlade, tako i na nivou lokalnih zajednica.
Jedan od najvažnijih strateških ciljeva u resoru rudarstva, nafte i gasa svakako je usvajanje Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, koji predviđa formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata u količini koja pokriva potrebe od 90 dana prosječnog uvoza.
- Ovaj zakon će omogućiti Crnoj Gori sigurnost snabdijevanja energentima, dok se istovremeno priprema za moguće poremećaje na tržištu- rekao je Šahmanović tokom panela na kojem je govorio zajedno sa ministrom energetike i rudarstva Republike Srpske, BiH, Petrom Đokićem i menadžerom Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, Christopherom Sheldonom.
Šahmanović je takođe govorio o važnosti dekarbonizacije kao ključnog procesa u borbi protiv klimatskih promjena.
Crna Gora je, kako je naveo, u sklopu svojih obaveza prema EU, počela sa implementacijom mjera za smanjenje upotrebe fosilnih goriva, uključujući postepeno uvođenje biogoriva u saobraćajnom sektoru i razvoj alternativnih goriva kao što su električna vozila i vodonik.
- Prirodni gas igra važnu ulogu u tranziciji ka čistijim energentima, a projekti poput Jadransko-jonskog gasovoda mogu donijeti značajne ekonomske i ekološke benefite za Crnu Goru i region- kazao je Šahmanović.
On je dodao da je planirano formiranje regionalne kompanije koja bi vodila taj projekat.
Na panelu je takođe bilo riječi i o ekološkoj rekonstrukciji Termoelektrane Pljevlja, koja je ključna za stabilnost elektroenergetskog sistema Crne Gore, jer pokriva značajan dio potreba za električnom energijom, posebno tokom zimskih mjeseci kada su hidrološke prilike nepovoljne.
- Rekonstrukcija omogućava da TE Pljevlja nastavi da igra ovu ulogu, ali sa značajno manjim uticajem na životnu sredinu, čime se balansira energetska stabilnost i zaštita okoline. Na ovaj način djelimično ćemo ispuniti obaveze koje imamo u ovom dijelu prema EU- navodi se u saopštenju.
Svakako da se mora planirati i raditi na razvoju projekata koji će u budućnosti zamijeniti TE Pljevlja, pri čemu se mora voditi računa o socio-ekonomskim aspektima i pažljivo sprovoditi proces pravedne tranzicije.
- Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa radi na izgradnji sigurne, održive i ekološki prihvatljive energetske budućnosti Crne Gore. Bilo kroz formiranje naftnih rezervi, promovisanje dekarbonizacije ili ekološku rekonstrukciju ključnih infrastrukturnih objekata, naša misija je da obezbijedimo stabilno snabdijevanje energijom uz odgovoran pristup očuvanju prirodnih resursa i zaštiti životne sredine- poručio je Šahmanović.
