Vinari i stručna javnost traže reakciju poslanika zbog akcize na mirna vina

Uvođenje akciza na mirna vina ima za posljedicu niz nepovoljnosti koje smanjuju konkurentsku sposobnost crnogorske privrede.

Ove mjere po turizam, kao vodeću privrednu granu, a posebno za vinogradarstvo i AD "Plantaže" Podgorica, koje su nosilac razvoja u ovoj oblasti, dovode do daljeg povećanja disbalansa na odnos uvoz–izvoz u Crnoj Gori, koji sada, u ukupnom skoru, čini 14 odsto pokrivenosti uvoza izvozom domaćih proizvoda, poručeno je sa okruglog stola koji je organizovala ekonomska redakcija "Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru" (STEGA).

– Proizvođač bi akcizu plaćao unaprijed prilikom flaširanja (kupovao akciznu markicu), a zatim bi taj trošak prebacivao na trgovce ili ugostitelje, a oni na konačnog kupca – predočeno je na skupu.

Kako je istaknuto na skupu, Vlada će Fiskalnom strategijom koja predviđa akcizu od 25 centi po litru na mirna vina (na pjenušava je taj potrošački porez uveden ranije) neminovno dovesti do povećanja cijene koјu će plaćati kraјnji potrošač.

– Akciza, kao poseban oblik poreza na potrošnju, ulazi u osnovicu obračuna PDV-a, povećanje sa porezom na ovaj iznos iznosilo bi 30,25 centi po litru, a taj rast bi procentualno pratio i povećanje trgovačkih marži za taj proizvod – navedeno je na skupu.

Učesnici skupa su apelovali na poslanike da njih 27 pokrenu inicijativu da se, saglasno članu 108 Ustava Crne Gore, pokrene interpelacija o radu Vlade povodom uvođenja akciza.

– Vlada je uvođenjem ovih akciza, koje bi trebalo da stupe na snagu 1. januara, planirala da prihoduje četiri miliona eura godišnje, ali je pritom zanemarila sve negativne efekte ove mjere koje će se ogledati kroz povećanje cijene koštanja vina, povećanje marže, dodatne troškove i administrativne procedure za male proizvođače, što sve utiče na smanjenje konkuretnosti crnogorskih vina na domaćem i ino tržištu – navedeno јe u zaključcima sa skupa.

U zemljama sa vinarskom reputacijom akcize nula eura

Istaknuto je da je Ministarstvo poljoprivrede upozorilo da uvođenje akcize za vino od 25 eura na sto litara neće doprinijeti razvoju poslovanja crnogorskih vinarija, kao i da bi usvajanje ovog dokumenta bilo problematično za dalji razvoj vinskog sektora, sa izvjesnim jačanjem sivog tržišta i nekonkuretnim domaćim brendovima na unutrašnjem tržištu. Preporuka resornog ministarstva je da se postigne kompromis da bi se zaštitila domaća proizvodnja.

– Nijedna država koja ima razvijen vinski sektor (Italija, Španija, Portugalija, Grčka, Austrija, Njemačka, Mađarska i Hrvatska) ne primjenjuje ovakva finansijska opterećenja, tj. akcize na vino su nula eura – navedeno je u zaključcima.

I u Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji i Srbiji akcize na vino su nula eura.

– Samo Francuska ima akcizu na mirna vina, tri centa po litru – saopšteno je na skupu.

Takođe, učesnici okruglog stola "Budućnost crnogorskog vinogradarstva sa posebnim osvrtom na `Plantaže`, kao nosioca razvoja", predstavnici naučne, akademske i stručne javnosti, predstavnici državnih organa i privrednih udruženja i predstavnici vinogradarskog sektora, zahtijevaju od Vlade da podnese predlog izmjene Zakona o akcizama u cilju ukidanja uvedenih akciza na mirna vina najkasnije do 30. novembra, kako bi se on usvojio u Skupštini Crne Gore prije 31. decembra, tj. prije stupanja na snagu sada važećeg zakonskog rješenja.

– Da se Vlada obaveže da neće ulaziti u postupak rasprodaje svojih akcija i akcija PIO i bivšeg IRF-a u "Plantažama" i time da onemogući da potencijalno novi vlasnici izvrše prenamjenu zemljišta u gradsko-građevinsko zemljište u cilju dalje prodaje ili izgradnje stambenih kompleksa i drugih građevina – navedeno je u zaključcima okruglog stola.

STEGA: Uvođenja akciza na mirna vina izaziva niz nepovoljnosti koje smanjuju konkurentnost crnogorske privrede

Zatraženo je i da se u privrednim društvima sa strateškim značajem u kojima država ima većinsko vlasništvo angažuje profesinalni, a ne partijski menadžment, u cilju očuvanja i unapređenja rada ovih privrednih subjekata i da se propiše obaveznost sticanja licence za članove upravnih i nadzornih odbora, koju bi izdavala Privredna komora.

Učesnici okruglog stola su istakli da su vinarstvo i vinogradarstvo najperspektivnije grane poljoprivrede i da su im kao takvima potrebni podsticaj i povećanje površina pod vinogradima pred ulazak u Evropsku uniju, a ne opterećenja poput akciza.