U februaru 2023. godine donijeta je prvostepena odluka u postupku ekstradicije Duška Kneževića Crnoj Gori, a naši nadležni organi tražili su njegovo izručenje u julu 2019. godine, prije skoro pet godina. Knežević je optužen je u više predmeta Specijalnog državnog tužilaštva.
Jedna od prvih optužnica protiv njega je u slučaju "Koverta", kojom ga SDT tereti da je stvorio kriminalnu organizaciju čiji članovi su postali njegovi saradnici Branislav Todorović, Živko Šljivančanin, Tamara Krdžić, Goran Grujović i Tomica Knežević. Njima se, kao i bivšem gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Sijepoviću na teret stavlja i krivično djelo pranje novca.
Prema optužnici SDT-a, novac stečen iz prljavih poslova stavljan je u legalne tokove a potom korišćen kao depozit za kredite koje su podizali članove grupe u Atlas i Invest banci Montenegro. Taj novac je na kraju završavao u rukama Kneževića. Njegov saradnik šef za opšte poslove u Atlas banci Vlatko Rašović dobio je status svjedoka saradnika u ovom predmetu. Istraga u ovom predemtu pokrenuta je nakon objavljivanja snimka na kom se vidi kako Knežević Stijepoviću uoči izbora 2016. predaje kovertu uz objašnjenje da je u njoj 97.000 eura. U optužnici se navodi da je Duško Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao 47.500 eura. Stijepović je pred tužilaštvom priznao da je novac koji mu je dao Knežević, odnio u izborni štab DPS-a u Zeti ističući da Knežević šalje novac koji je obećao.
U drugom predmetu Knežević i bivši izvršni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić terete da su nezakonito izdavali i odobravali garancije Atlas banke AD Podgorica na iznos 12,5 miliona eura. Prema navodima te optužnice, Knežević je direktno odgovoran za uvođenje privremenih mjera u Atlas banci, jer je odbio da banci u kojoj je većinski vlasnik vrati 12,5 miliona eura koliko je koštala garancija za njegove poslove sa kompanijom “Kaspia Property". Naime, vlasnici ove kompanije registrovane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Tale i Nijat Hajdarov iz Azerbejdžana isplatili su Kneževiću 12,5 miliona eura za kupovinu hotela “Princes" u Baru, a Atlas banka i Knežević su lično izdali garancije za taj novac koji, međutim, nikada nije prebačen na račun Atlas banke. Međutim kupovina hotela je propala, a Knežević nije vratio novac koji su Azerbejdžanci tražili u nekoliko navrata, zbog čega su ga tužili Privrednom sudu pozivajući se na garanciju od 12,5 miliona eura koju je izdala Atlas banka za pokrivanje tog posla. Nakon toga, pokrenuta je tužba pred Privrednim sudom, a nakon više suđenja, Apelacioni sud je presudio da Atlas banka mora, kao davalac garancije za novac koji je Knežević uzeo, da isplati kompletan iznos, plus zatezne kamate.
- Sud je utvrdio da je Duško Knežević po kupoprodajnom ugovoru od 14.1.2014. godine primio iznos od 12,5 miliona eura, od čega osam miliona eura shodno potpisanoj potvrdi o primljenom novcu i carinskoj deklaraciji od 14.1.2014, kao i prenosom sa računa iznosa dva miliona eura 5.3.2014. sa svrhom uplate akcija hotela Princes i iznos od dva i po miliona 11. marta sa svrhom uplate druge rate za kupovinu akcija hotela Princes, navodi se u presudi.
U međuvremenu je hotel Princes prešao u vlasništvo bečke Mejnl banke, koja ga je kupila od Hete na ime nevraćenog kredita Hipo Alpe Adria banci. Zbog toga se Kneževićev plan o prodaji hotela Azerbejdžancima izjalovio. Kredit od Hipo banke za uređenje hotela Princes uzelo je 2009. godine HTP Korali, u to vrijeme u vlasništvu fondova Atlas Mont i Trend. Fondovi su kasnije podijelili imovinu i obaveze prema Hipo banci, a kako prethodni vlasnici Trenda nijesu vraćali dug, hotel je prešao u vlasništvo Atlas grupe.
Početkom 2020. godine, podgorički Viši sud potvrdio je optužnicu protiv Kneževića u predmetu "Karbon" u kojem je navodno sa još četiri člana kriminalne grupe pričinio štetu kompaniji "Global Karbon" i pribavio protivpravnu korist od 1.942.000 eura. Prema navodima optužnice Knežević, Predrag Dašić, Zoran Nikolić, Brankica Bašović i Biljana Bašović, su nanijeli štetu pravnom licu “Global Karbon” DOO Podgorica, a pravnim licima “Fin Invest”, “Atlas Grupa”, RTV “Atlas”, “RT Mimoza”, “Atlas Sistem” i “Mega Gulf Investments Holdings Limited” pribavili protivpravnu korist u iznosu od 1. 942.000, 00 eura.
Knežević je optužen i u predmetu "Aerodromi", gdje je sa direktorima njegove Atlas banke Markom Nikolićem i Dijanom Zečević, navodno Aerodrome Crne Gore oštetio za tri miliona eura. Na optužnici se nalazi i pravno lice Atlas banke koje je nezakonitim poslovanjem Kneževića, Nikolića i Zečević steklo protivpravnu imovinsku korist od tri miliona.
Prema navodima Specijalnog tužilaštva, Knežević je optužen da je svoje službenike Nikolića i Zečević podstrekavao na zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, odnosno da prisvoje novčana sredstva JP Aerodromi nakon isteka oročenja depozita. Nikolić i Zečević su, kako se sumnja, mimo zakonskih ovlašćenja, nakon isteka oročenja sredstava, zadržali depozite preduzeća JP Aerodromi Crne Gore u iznosu od tri miliona eura, iako je uprava Aerodroma u više navrata tražila prebacivanje novca na račun preduzeća.
