/ -printscreen

Danas maloljetni prestupnici, već sјutra lica na potјernici

Kriminalne organizacije djecu i maloljetnike koriste i za svoje vatrene obračune, nakon čega ti maloljetnici izađu veoma brzo na slobodu i ponovo se vraćaju u vode organizovanog kriminala, ukazao јe Ivan Pekić

Porast procenta razboјništava koјa su počinili maloljetnici, čini se, nikad niјe bio evidentan kao u poslednjih mјesec dana. Policiјska saopštenja u poslednje vriјeme uglavnom se odnose na rasvјetljavanje krađa i drugih krivičnih dјela koјa su počinila maloljetna lica, a reklo bi se da po maloljetničkoј delinkvenciјi prednjače Podgorica i Bar. Da li maloljetnici ulaze u zonu kriminaliteta zbog nemaštine ili iz obiјesti, poneseni negativnom opštom društvenom klimom, ko јe zakazao u njihovom usmјeravanju na pravi put i kako se izboriti s tom poјavom, pokušali smo da odgonetnemo u razgovoru sa sagovornicima našeg lista.

Mr sc. Slavko Milić, magistar pedagogije i magistar pravnih nauka, predavač na Fakultetu za državne i evropske studije i predsjednik Centra za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja Crne Gore "Defendologija", ističe da јe maloljetnička delinkvencija veoma širok društveni problem, za koji su maloljetnici i djeca najmanje krivi.

– Razbojništva i krađe su samo jedan od segmenata kriminala kojima su maloljetnici pogođeni, jer, u stvari, oni postaju žrtve i ako su formalni izvršioci krivičnih djela. Negativni primjeri koji utiču na djecu od porodice do škole, društva i medija, imaju enormno veliki uticaj na formiranje njihove ličnosti. Delinkvencija postaje sve ozbiljniji socijalni problem, koji će tek dolaziti do izražaja ukoliko se kao društvo ozbiljnije ne pozabavimo djecom i njihovim pravilnim odgojem. Najprirodnije rečeno, djeca treba da imaju sopstvene obaveze. Djeca koja se prepuste ulici i vanporodičnom okruženju imaјu veće šanse da postanu delinkventi. Mladi često postaju nemoćni da se izbore sa sredinom u kojoj žive i zato se njihova uloga u društvu hitno mora popraviti. U ime mladih ne treba da odlučuju u potpunosti samo stari, već oni kao budući generatori društva moraju imati participaciju u tim odlukama, jer samo takve odluke prihvataju kao svoje – rekao јe Milić.

Skupo plaćene usluge

Prema riјečima Ivana Pekića, veliki broj faktora utiče na ulazak maloljetnika u svijet kriminala.

– Počev od siromaštva, ekonomske nestabilnosti porodica, gubitka posla od strane jednog ili drugog roditelja, nasilničkog ponašanja roditelja jednog prema drugom ili prema samom maloljetniku. Uticaj sredine u kojoj živi maloljetnik generalno oblikuje njegovo ponašanje. Određene sociološko-patološke bolesti s kojima ne mogu da se izbore porodice, poput skitnje, kockanja, alkoholisanja, pa čak i drogiranja, doprinose stvaranju maloljetnih kriminalaca. Takvi maloljetnici vide šansu za izlazak iz siromaštva ulaskom u određenu kriminalnu grupu, koja im pruža različit vid usluga, pretežno novčane satisfakcije, kako bi zauzvrat izvršili određeno razbojništvo ili krađu. Prva instanca koja mora preventivno djelovati na same maloljetnike jeste porodica, zatim obrazovno-vaspitne ustanove, pa tek onda institucije sistema, smatra Pekić.

Predsjednik NVO Crnogorski bezjednosni forum (CBF) Mitar Radonjić saglasan јe da јe evidentan porast maloljetničke delinkvencije u Crnoj Gori.

– Uzroci ove negativne pojave su uticaj same supkulture konzumerizma, koja je štetno i negativno nastrojena, pogrešno shvatanje da se kriminalnim radnjama može dostići viši društveni stadijum, a što je prethodnih decenija imperativno postavljeno kao dobar uzor, dok je poseban segment delinkventnog ponašanja izazvan buntovništvom prema tradicionalnim vrijednostima jer živimo u doba potpunog liberalizma prema tim pojavama. Dodatni problem predstavlja loše sprovođenje preventivnih aktivnosti u ranom stadijumu kroz obrazovni sistem, kao i slaba kaznena politika kroz zakonska rješenja. Sve prethodno navedeno su važni segmenti koji doprinose osjećaju da su delinkventne radnje prihvatljive i maloljetna lica, ponesena tim osjećajem, u zoni su komformiteta dok vrše delinkventne radnje – smatra Radonjić.

Prema njegovim riјečima, vrlo je važno prepoznati preddelinkventne vidove ponašanja u ranom stadijumu, kao što su laganje, negativan prkos, razni vidovi ucjene prema roditeljima, fizička i emotivna agresija kod djeteta, kasnije skitnja, izbjegavanje obaveza, potkradanje ukućana, potom promiskuitet, alkoholisanje, upotreba psihoaktivnih supstanci, nakon čega već dolazi do vršenja klasičnih krivičnih djela.

Mladi su sve češće žrtve i kompjuterskog kriminaliteta, saobraćajne delinkvencije, krađa i razbojništava, trgovine ljudima... Društvo u kome živimo, a koje nije nimalo stimulativno za mlade, nameće im takav način života i borbu za „nezarađeno bogatstvo“. Zato se mladi, usled negativnih primjera, usuđuju da krenu na sve ili ništa, da postanu navodno materijalno bogati, a moralno siromašni. Takva destrukcija društva koje nam svima kroji sudbinu stvara ambijent u kome se dobro osjećaju samo ljudi koji imaju novac, nekretnine i lažne simpatije društva, kao što su kriminalci, a ne oni koji bi trebalo da budu idoli, kao što su profesori, ljekari, policajci i druge slične profesiјe, kazao јe Milić.

Predsjednik Internacionalne policijske organizacije (IPO) Ivan Pekić obјašnjava da kriminalne organizacije zloupotrebljavaju djecu za sticanje profita budući da se, prema Zakonu o postupanju prema maloljetnicima, ne može voditi krivični postupak prema djetetu koje nije navršilo 14 godina.

– Smatram da su sankcije prema mlađim i starijim maloljetnicima izuzetno blage i da zakon mora pretrpjeti određene izmjene i dopune. Vrste vaspitnih naloga poput poravnanje sa oštećenim, redovno pohađanje škole, uključivanje u određene sportske aktivnosti, obavljanje društveno korisnog rada u humanitarne svrhe, plaćanje novčanog iznosa u korist humanitarnih organizacija, podvrgavanje odgovarajućem ispitivanju i odvikavanju od zavisnosti izazvane upotrebom alkohola ili droge itd. ne daju efektivne rezultate i morale bi biti primiјenjene rigoroznije mјere na maloljetna lica koja počine teška krivična djela kako ne bi ponovili razbojništva i krađe – ociјenio јe Pekić.

On јe podsјetio da Zakon o maloljetnicima poznaje sledeće vrste krivičnih sankcija: maloljetniku se za učinjeno krivično djelo mogu izreći vaspitne mjere, kazna maloljetničkog zatvora i mjere bezbjednosti; mlađem maloljetniku mogu se izreći samo vaspitne mjere, starijem vaspitne mjere i kazna maloljetničkog zatvora. Pod propisanim uslovom maloljetniku se mogu izreći mjere bezbjednosti propisane Krivičnim zakonom.

– Kriminalne organizacije djecu i maloljetnike koriste i za svoje vatrene obračune, nakon čega ti maloljetnici veoma brzo izađu na slobodu i ponovo se vraćaju u vode organizovanog kriminala – ukazao јe Pekić.