Predstavnici cetinjskih mjesnih zajednica Bokovo, Đinovići i Kosijeri podnijeli su Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica u Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI) i Vladi zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u procesu koncesije za kamenolom Milošev krš.

U prijavi se navodi da su jedna ili više nepoznatih osoba u MKI i Vladi od 7. juna 2021. do 28. decembra prošle godine, preduzimajući protivpravne radnje iskoristivši svoj službeni položaj i ovlašćenje, prekoračili granice službenog ovlašćenja u namjeri da sebi ili drugom pribave određenu korist.

Dodaje se da je rađeno suprotno Državnom planu eksploatacije mineralnih sirovina za period od 2019. do 2028. godine, zakonima o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu i o prijestonici Cetinje.

Kako se navodi, rađeno je i suprotno Zakonu o životnoj sredini, Zakonu o potvrđivanju konvencije o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i prava na pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine (Arhuska konvencija), Zakonu o rudarstvu i suprotno Ustavu Crne Gore.

“Nakon čega Vlada Crne Gore na sjednici 30. jula 2021. godine usvaja informaciju o Planu davanja koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za 2021. godinu sa Izvještajem sa javne rasprave, čime su učinili štetu svim građanima i njihovoj imovini u mjesnim zajednicama Bokovo, Đinovići i Kosijeri Prijestonice Cetinje”, navodi se u prijavi.

Dodaje se da su time osumnjičeni počinili sa umišljajem krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u vezi sa krivičnim djelom nesavjesnog rada u službi.

U saopštenju tri mjesne zajednice navodi se da je krivičnoj prijavi prethodilo detaljno istraživanje kako bi se utvrdilo kako i kada je Milošev krš postao koncesioni lokalitet.

“Mještani i mjesne zajednice koje bi bile direktno ugrožene kamenolomom - nijesu uključeni u odlučivanje o tome, niti su obaviješteni”, ističe se u saopštenju.

Navodi se da je Milošev krš jedno brdo pored kojeg prolazi seoski put ka Bokovu, Đinovićima, Kosijerima, Mikulićima, Tomićima, Štitarima i drugim selima, a sam naziv tog mjesta mnogi nijesu ni znali.

“Sada znaju. Tokom istraživanja se pojavio niz indicija i sumnji da iza netransparentnog, arogantnog bahatog, procesa u najvišim organima izvršne vlasti može stajati nečija namjera da sve prođe bez informisanja i potencijalnog otpora mještana, odnosno umišljaj u produženom trajanju”, kaže se u saopštenju.

Ističe se da je utvrđeno kršenje Ustava, član 23, kao i više članova Zakona o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu i to ne samo kod koncesije Milošev krš, već i u slučaju drugih koncesija iz Godišnjeg plana koncesija za 2021. godinu koji je predložilo MKI, a usvojila Vlada, i to osam mjeseci nakon zakonskog roka.

Iz mjesnih zajednica Bokovo, Đinovići i Kosijeri su kazali da je javna rasprava o nacrtu godišnjeg plana trajala od 7. do 22. juna 2021. zakonski minimalnih 15 dana, bez okruglog stola.

“A poziv je objavljen samo na sajtu Vlade i prikupljena su mišljenja nekoliko državnih institucija i lokalnih uprava, bez mišljenja građana, pa ni pomenutih mjesnih zajednica kao pravnih lica na čijoj teritoriji ili u neposrednoj blizini je kamenolom planiran”, rekli su iz tih mjesnih zajednica.

Oni su MKI i Vladu, bivšeg premijera Zdravka Krivokapića i tehničkog Dritana Abazovića, bivšeg ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića i aktuelnog Ervina Ibrahimovića Ibrahimovića, upitali da li su čuli za Zakon o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu i za SEA direktivu Evropske unije.

Kako su rekli, prekršena je i Arhuska konvencija čija je Crna Gora potpisnik, i to od samog odabira sporne lokacije, preko obrade u formi koncesionog akta, pa objave tendera.

“Kao što se navodi u prijavi, cijeli postupak je vođen tajno, sa nizom nepravilnosti, a posljedica bi bila devastiranje šireg područja tri mjesne zajednice. Toga neće biti”, poručuje se u saopštenju.

Navodi se da je to jedan od posljednjih mehanizama građanske odbrane prava, ali i pravne države, zakona i Ustava Crne Gore.

Bokovo, Đinovići i Kosijeri su, kako su saopštili, oformili ekspertske timove za oblasti ekologije, pravne zaštite, međunarodne saradnje i prevođenja, koji rade sve kako bi kamenolom bio spriječen na institucionalnom nivou i kako ne bi došlo do terenskih, vaniinstitucionalnih aktivnosti, građasnke neposlušnosti, blokade puteva.

“Peticiju protiv kamenoloma i konkretne aktivnosti protiv elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za koncesiju "Milošev krš" podržale su mnogi civilni aktivisti i ekološke organizacije, kao i univerzitetski profesori, koji su i sami pripremili niz primjedbi”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su tri mjesne zajednice dobile podršku gradonačelnika i lokalne uprave Prijestonice Cetinje.

Oni su kazali da su se obratili Ombudsmanu, Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Ambasadama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, kao i Zlenima Evrope i Partiji evropskih socijalista i njihovim polsaničkim grupama u Evropskom parlamentu.

Te tri mjesne zajednice su naglasile da u njihovoj borbi nema politike, političkih podjela, odnosno favorizovanja ili kritike, već je u pitanju borba za ljudska prava i za životnu sredinu.

Kako su rekli, u toku je javna rasprava o Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za Milošev krš, koji je, prema njihovim riječima, posebno kritičan, netačan, kopiran od ranijih elaborata i pokazuje krajnje nepoštovanje građana i potcjenjivanje njihove inteligencije od strane autora i naručioca.

„Valjda su stekli naviku da javne tribine prolaze bez mještana, pa su olako krenuli na Bokovljane, Đinoviće, Kosijere, Uliće, Markodoljane, Mikuliće, Tomiće, Štitare, Orašane i ostale“, kaže se u saopštenju.

Iz mjesnih zajednica Bokovo, Đinovići i Kosijeri poručili su čekaju da Agencija za zaštitu životne sredine objavi novi termin javne tribine i rok za dostavljanje pisanih primjedbi na elaborat.

„Za sada smo pripremili oko 40 stranica, a tek smo na pola posla“, zaključili su iz tri mjesne zajednice.