Kontejnerske luke u jugoistočnoj Evropi se sve više koriste za krijumčarenje ilegalne robe, ističe se u izvještaju "Lučke pukotine: Istraživanje pomorskih balkanskih ruta”, koji je sačinila Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI TOC.) Zbog niza velikih zapljena kokaina, heroina i cigareta od 2018. godine, autori sugerišu da se tradicionalna "balkanska ruta” krijumčarenja preko kopna dopunjava pomorskim rutama u luke Jadranskog, Egejskog i Crnog mora, uključujuči Luku Bar u Crnoj Gori. 

Kako se ističe, Luka Bar se percipira (posebno dio u državnom vlasništvu) od strane širokog spektra zainteresovanih strana i korisnika luka kao podložna nedozvoljenim aktivnostima.

"Uprkos nekim akcijama koji odaju utisak da je šverc cigareta veliki posao u Crnoj Gori, bilo je vrlo malo procesuiranja. Pošto nema sudski dokazanih slučajeva, izvještaji i priče o crnogorskim kriminalnim organizacijama su često anegdotske. Jedna teorija je da to je zato što određene kriminalne mreže uživaju političku zaštitu, ili čak da postoji dosluh između kriminalnih grupa i državnih aktera,  (kao što je to bio slučaj u prošlosti). Klan "Grand" i Mojkovački klan se često pominju kao bliski ključnim akterima u politici i službama bezbjednosti. Ovi klanovi navodno koriste novac zarađen od šverca cigareta radi obavljanja legitimnih poslovnih aktivnosti. Ko god vodi posao to radi diskretno i želi da tako i ostane. Ljudi koji istražuju ili progovore o švercu cigareta u Crnoj Gori često su izloženi zastrašivanju i napadima", piše u izvještaju Globalne inicijative. 

Pominju se i slučajevi ubijenog urednika "Dana" Duška Jovanovića, napada na Oliveru Lakić te napada na policajca Predraga Šukovića, prenosi RTCG portal.

Navodi se da je kokain redovno pristizao u luku Bar u relativno velikim količinama od 2010.godine.

"Pošiljke obično potiču iz Ekvadora. Droga rijetko dolazi direktno iz Južne Amerike u Bar, ali obično stiže u brodovima koji donose kontejnere istovarene sa većih kontejnerskih brodova klase Panamak u velikim komercijalnim lukama kao što su Đoja Tauro, Valensija (Španija) ili Marsaklok (Malta). Iz Bara droga se transportuje kamionima na tržište u centralnoj i zapadnoj Evropi, uglavnom preko Kosova i Srbije", navedeno je u izvještaju. 

Kokain stiže i sakriven u kontejnerima koji zvanično nose banane i egzotično voće. Pomenuti su i slučajevi "Voli" i akcija u Zeti u avgustu 2021. godine. 

"Uprkos ovim velikim zapljenama, tužilaštvo ostaje najslabija karika u borbi protiv nelegalnog prometa narkotika u Crnoj Gori", ističe se u izvještaju. 

Čini se da kriminalne grupe koje se bave trgovinom kokainom preko Bara nisu iste kao one koje se bave švercom cigareta kroz luku, ukazuje se u dokumentu. 

GI navodi da su od 2015. godine glavni akteri u trgovini kokainom u Crnoj Gori bili rivalski "Kavački" i "Škaljarski" klan, koji su se nekada organizovali kao jedinstven kotorski gang, čiji je gazda Darko Šarić bio poznat kao "kralj kokaina“.

Takođe je rečeno da su i metode šverca često drugačije nego ranijih godina. 

"Čini se da su promijenjene metode krijumčarenja. Krijumčari traže alternativne puteve zbog mjera osmišljenih da ograniče migracione tokove i COVID-19, dislokacije velikih zapljena kokaina u Belgiji i Holandiji, te poremećaja izazvanih ratom u Ukrajini", rekao je koautor izvještaja Volter Kemp. 

Kako se navodi, velike zapljene kokaina koji se obično skriva u kutijama banana, u lukama kao što su Drač (Albanija), Ploče i Rijeka (Hrvatska) i Solun (Grčka) podstiču sumnju da luke jugoistočne Evrope postaju sve privlačnije za krijumčare.

Sumnju dodatno pojačavaju i velike zapljene heroina u lukama Konstanca (Rumunija), Koper (Slovenija) i Varna (Bugarska), kao i dugogodišnji problem šverca cigareta, posebno kroz luke Bar (Crna Gora) i Pirej (Grčka).

"U nekim lukama izgleda da postoje ćelije kriminalnih grupa koje djeluju kao dio širih transnacionalnih mreža”, rekao je glavni autor Ruđero Skaturo.

Kako je rekao, nekoliko luka su magneti za kriminal, privlačeći ne samo lokalne kriminalne grupe, već i one iz zemalja bez izlaza na more, a kojima je potreban izlaz na more.

U izvještaju se navodi da se bezbjednost luka u jugoistočnoj Evropi poboljšala u protekloj deceniji zahvaljujući većem ulaganju u tehnologiju, usklađivanju sa međunarodnim bezbjednosnim standardima, kao i podršci organizacija poput Kancelarija UN-a za borbu protiv droge i kriminala i Europola, kao i kroz bilateralnu pomoć.

Ali, kao i u drugim lukama širom svijeta, korupcija oslabljuje tehnička poboljšanja.

Autori preporučuju veću saradnju između lučkih menadžera, policajaca, brodarskih kompanija i carina duž poznatih ruta krijumčarenja.