Ministar pravde u Vladi Crne Gore Marko Kovač poručio јe u intervјuu za novogodišnji broј "Dana" da vjeruje da ćemo svi zajedno u narednoj godini učiniti sve da Crna Gora bude još snažnija pravna država.
– Čini mi se da je poslednja informacija o izgradnji Palate pravde (usvojena na Vladi 28. decembra) jedan od važnijih preduslova za ostvarivanje ovog ideala. Iz tog razloga, želim da zahvalim svim kolegama koji su dali doprinos da kalendarsku 2022. godinu zaokružimo kroz ovako lijepu najavu, ali i preciziranje plana koji smatramo realnim i ostvarivim, kazao јe Kovač, poželjevši svim građankama i građanima Crne Gore dobro zdravlje i izrazivši nadu da će im 2023. godina biti znatno uspješnija od prethodnih na svakom životnom polju.
•Relativno kratko ste na funkciji ministra pravde. Šta smatrate svojim najvećim dostignućima u tom periodu?
– Kao što sam i najavio po dolasku na funkciju ministra pravde, dostignuća su zasigurno odrađene izmjene Krivičnog zakonika, Zakonika o krivičnom postupku i Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću. Takođe, umnogome su odmakli procesi izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, s obzirom na to da smo dobili veoma pozitivne komentare od strane Venecijanske komisije, naročito u pogledu transparentnosti rada i inkluzivnog i partnerskog pristupa Ministarstva pravde prema toj komisiji. Osim toga, tokom ove godine formirani su timovi za izradu Građanskog zakonika i za razmatranje uvođenja procesa vetinga u sistem pravosuđa. Želim takođe da istaknem velika dostignuća u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, koja su u izuzetnoj mjeri uticala na dešavanja u crnogorskom javnom mnjenju, za šta su zaslužni Državno tužilaštvo i Tužilački savjet, unutar kojih su se zaista osjetile promjene u načinu rada. Želim i da izrazim nadu da će izgradnja Palate pravde, četiri objekta u sklopu UIKS-a i rekonstrukcija i adaptacije stare zgrade Vlade za potrebe Državnog tužilaštva obilježiti narednu godinu, s obzirom na to da poslovni prostor i atmosfera i te kako utiču na saradnju među službenicima pravosudnih organa. Vjerujem da će se izgradnjom ovih kompleksa stvoriti uslovi za dostizanje zadovoljavajućih standarda.
•Da li ste u radu nailazili na opstrukcije od strane službenika koji podržavaju bivšu vlast?
– Sa zadovoljstvom moram istaći da Ministarstvo pravde čine profesionalci i bez obzira na to ko se nalazi na čelu ministarstva siguran sam da je imao i da će imati zadovoljstvo da sarađuje s timom ozbiljnih i kvalitetnih službenika. Najveći problem ipak predstavlja nedostatak kadrovskih i prostornih kapaciteta, ali smo tokom ove godine napravili, čini nam se, krupne korake da se i to promijeni.
•Najavili ste plan racionalizacije pravosuđa i istakli da će povodom toga biti nezadovoljstva, u prvom redu političkog? Ko će to biti nezadovoljan i šta podrazumijeva racionalizacija pravosuđa?
– Racionalizacija pravosudne mreže predstavlja prihvatanje standarda koji će omogućiti efikasnije, ekonomičnije i prijemčivije uživanje prava na pravično suđenje ili, konkretno, pravo na pristup sudu. Nezadovoljni će biti svi oni koji se opiru neminovnoj reformi pravosuđa i prihvatanju principa koji važe u svim razvijenim evropskim demokratijama. Dugoročno je neodrživo stanje u kojem imamo sudove, a nemamo sudije.
•Koliko su, po Vama, zaista "trule daske" u crnogorskom pravosuđu?
– Sve što se događalo i tokom ove godine, nažalost, dodatno nas je uvjerilo da su našim pravosudnim institucijama potrebne korjenite reforme. Upravo zbog toga, inicirali smo neke od već pomenutih aktivnosti, a tu posebno mislim na izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kao i na formiranje radne grupe za veting. Vrijeme koje je pred nama, ali i započeti sudski postupci protiv pojedinih bivših visokih predstavnika pravosudnih institucija, daće nam još jasniju sliku o tome kakvo je stanje u Crnoj Gori po ovom pitanju.
•U 2023. godinu ulazimo, između ostalog, s bivšom predsjednicom Vrhovnog suda i bivšim predsjednikom Privrednog suda na optuženičkoj klupi, a iza rešetaka se našao i specijalni tužilac Saša Čađenović. Šta to govori i kakvu poruku šalje, ako možete da odgovorite a da pritom optuženima i osumnjičenima ne prekršite pravo na pretpostavku nevinosti?
– Ono što mogu reći u vezi sa osumnjičenima koji su trenutno u pritvoru jeste da će nadležni organi imati punu podršku Ministarstva pravde da svoj posao obavljaju nezavisno, nepristrasno i u skladu sa zakonom sve dok počinioci krivičnih djela koja utiču na državu, ali i na građane, ne budu sankcionisani. Vrijeme je da tužilaštvo i sudovi počnu da funkcionišu u punom kapacitetu, ne obazirući se na bilo kakve pritiske koje određeni slučajevi sami po sebi donose. Obavezu poštovanja ustavnog načela prezumpcije nevinosti mora poštovati svako sve dok se u sudskom postupku ne utvrdi nečija odgovornost.
•Na ministarsku funkciju došli se iz advokature. Da li je lakše biti advokat ili ministar?
– Cijenim da je neuporedivo složenije biti ministar jer veliki dio obaveza ne zavisi samo od vas. Osim toga, samo mjesto starješine organa nosi veliku odgovornost po više različitih osnova. Kao javni funkcioneri u svakom momentu moramo imati dodatnu odgovornost prema građanima i nikako ne smijemo zaboraviti na činjenicu da smo, u najpozitivnijem smislu te riječi, u njihovoj službi. Ipak, moram reći da mi je advokatura znatno pomogla pri razumijevanju suštinskih problema u našem sistemu, ali i da, kao pravnik praktičar, jasno sugerišem kolegama koje su manjkavosti zakonskih propisa, čije su izmjene već izvršene.
