Da je to, nažalost, tako svjedoče i sva mešetarenja od početka godine oko imenovanja u bezbjednosnom sektoru. Glavni supranici na tom polju, Demokrate i PES, očigledno su, zarad partijskih interesa, makar nakratko zakopali ratne sjekire, pa se tako upornost Demokrata isplatila jer su na čelo policije konačno postavili Lazara Šćepanovića, dojučerašnjeg pomoćnika direktora UP za Sektor za borbu protiv kriminala. Vrlo moguće da je upravo to bilo razlog njihovog ćutanja na odluku premijera Milojka Spajića da na čelo Agencije za nacionalnu bezbjednost postavi Ivicu Janovića, iako je ta odluka problematizovana sa brojnih adresa. A ćutao je i premijer, i to na odluku o imenovanju Šćepanovića, iako je ranije na jednoj sjednici Vlade odlučno bio protiv takvog predloga ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića. Nakon višečasovnog zasjedanja, Spajić je tada napravio presedan i na pravno upitan način za v.d. direktora policije postavio Aleksandra Radovića.
Premijerovu očigledno upitnu snalažljivost kada su u pitanju problemi oko kadriranja u bezbjednosnom sektoru Demokate su, jasno je, spremno dočekale. Vjerovatno svjesni da će Spajićeva odluka da Janovića imenuje za v.d. direktora tajne policije naići na otpor, prije svega zbog načina na koji je donijeta, a potom i što novi čelnik tajne policije ne zadovoljava kriterijume, a kako se spekuliše, sporno je i njegovo dvojno državljanstvo, lako su prepustili da se ta odluka sprovede. Za to vrijeme su pripremali predlog da na mjesto Zorana Brđanina, koji je juče podnio ostavku na mjesto direktora policije, bude imenovan Šćepanović.
Kao potvrda sve glasnijeg stava da su pitanja od nacionalnog značaja gurnuta u drugi plan zbog borbe partija za kontrolu nad sektorom bezbjednosti može se tumačiti i jučerašnja Brđaninova izjava o motivima za podnošenje ostavke. On je tim povodom saopštio da razumije da njegova neprilagodljivost partikularnim interesima na štetu javnog interesa ostaje nepremostiva prepreka za nastavak angažmana u ovim okvirima. Istakao je da je za njega satisfakcija što su sudovi uvijek nalazili da su njegove smjene bile nezakonite.
– Podnio sam zahtjev u trenutku kada su se stekli uslovi za ostvarivanje prava iz radnog odnosa po prestanku mandata, odnosno za raspoređivanje na radno mjesto u drugom državnom organu u okviru obavještajno-bezbjednosnog sektora, a što je i bila moja želja. Bezbjednosni sektor ostaje mjesto mog profesionalnog djelovanja, dugog 22 godine, uprkos političkoj nepodobnosti, koja je poveznica različitih izvršnih vlasti u odnosu na mene. Tokom mandata, u izuzetno zahtjevnim okolnostima, bio sam posvećen očuvanju profesionalne nezavisnosti policijske organizacije. Vjerujem da su ostvareni značajni rezultati, najčešće nadmašujući ozbiljna ograničenja u kojima radi policijska organizacija. Veliku zahvalnost upućujem kolegama i koleginicama koji su mi bili podrška u tome. Oni koji su bili na suprotnoj strani pružili su mi dragocjeno, iako mučno iskustvo koje je dodatno oblikovalo moj integritet – poručio je, između ostalog, Brđanin.
Izbor v.d. direktora ANB-a kritikovao je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji će uputiti zahtjev NATO Kancelariji za bezbjednost da izvrši provjere da li je Janović prošao sve procedure budući da će raspolagati tajnim podacima.
