Podsjećamo, Udruženje sudija Crne Gore najavilo je da će u periodu od 18. do 29. novembra 2024. godine odložiti se sve radnje u sudskim postupcima, osim u pritvorskim, postupcima prema maloljetnicima i predmetima hitne prirode gdje bi mogla nastati nenadoknadiva šteta.
Advokat Damir Lekić kazao je, između ostalog, za portal Dan da ako bi se na sva dosadašnja dešavanja sad nadovezao i štrajk sudova, to bi bila potvrda da je sudski sistem u Državi Crnoj Gori zakazao i da je na korak do pravnog ambisa.
- Ne mogu da kažem da sudije nisu u pravu. Stavljene su u jedan nezavidan položaj, bez svoje krivice. Sva krivica, iako nisu odgovorni, se prebacuje na njih. Od njih se traži sve, a ne daje im se ništa, pa ni ono što im elementarno pripada i bez čega ne mogu da postupaju - smatra Lekić.
Advokat Srđan Lješković takođe podržava odluku sudija ali navodi da je najavljeni štrajk mač sa dvije oštrice, jer može imati i pozitivne i negativne posljedice u odnosu na predmete koji su u toku.
Podršku sudijama pruža i advokat Zdravko Begović, koji je za portal Dan naveo da se nada da će Vlada ozbiljno shvatiti upozorenje sudija. On je naglasio da je ogroman broj sudija u nezavidnoj poziciji, d arade u izuzetno lošim uslovima i da su im i zarade neadekvatne.
"Crnogorsko sudstvo pred kolapsom":
- Nažalost ne mogu da se ne odam utisku da je ovako postupanje sudija samo jedan redovan slijed događaja, kada se ima u vidu situacija u kojoj se nalaze, te uslovi u kojima rade, kao i status, tretman i odnos koji prema njima kao ličnostima i funkciji koju obavljaju iskazuje Država Crna Gora - kazao je u izjavi za portal Dan advokat Damir Lekić.
On je dodao da je "više puta u ranijem periodu, na više mjesta govorio o tome da se naše sudsvo zbog više faktora koji su se dešavali ne tako davnom već u skorijem periodu nalazi pred samim kolapsom".
- Radi se faktorima izazvanim opasnom zaraznom bolesti “COVID 19”, štrajkom advokata, izglasavanjem “famoznog” Zakona o PIO zbog kojeg je određeni broj sudija otišao u penziju, napredovanjem sudija iz nižih u više istance, napuštanjem sudijskih funkcija od strane sudija, nezainteresovanošću pravnika da se uopšte prijavljuju na konkurse da budu birani i izabrani za sudije, nazainteresovanošću sudija da prelaze iz nižih u više instance, lošim zakonskim rješenjem u odnosu na izbor i napredovanje sudija, neuspijevanjem da se postigne dogovor da sudije iz viših istanci radi pružanja pomoći privremeno pređu u niže istance, višegodišnjom nemogućnošću da se izabere predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore u punom mandatu, nedostatkom prostornih kapaciteta za rad (samo dvije sudnice), te neuobičajno ogromnim prilivom predmeta formiranim od strane državnog tužilaštva od kojih prednjače oni koji se isključivo baziraju na naprovjerenom i u svemu spornom materijalu koji je pribavljen posredstvom SKY ECC aplikacije i drugo - naglašava advokat Lekić.
Samo šest sudija u Specijalnom odeljenju: Nema adekvatnih uslova za rad:
Lekić dodaje da se sve to dešavalo jako skoro (nekoliko godina unazad) i što je determinisalo da se objektivno svi sudovi, a naročito specijalno odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, mita, korupcije i terorizma Višeg suda u Podgorici nalazi u velikom problem.
- Jer se u njemu nalazi samo šest postupajućih sudija, kojima ne samo da su plate niske i nezadovoljavajuće, već i nemaju elementarnih uslova i sredstava za rad, počev npr. od prostornih kapaciteta (nedostatak sudnica) i drugo. Dakle, kada se ima u vidu navedeno, najavljeni štrajk sudija je samo redovan slijed ovih događaja i isti je bio neminovnost, jer se nije moglo od sudija, naročito u ovako malom broju koji postupa i sa ovako lošim uslovima rada, očekivati da savladaju sve ove prepreke i da uspješno i nesmetano rade i da postignu one rezultate kao da postupaju u redovnim okolnostima, a ne u ovim vanrednim. A ogromna odgovornost se nalazi na njima, jer su izrazito važan segment u velikom broju faktora koji se trenutno determinišu u našem društvu kao što je to npr. pristup naše države u Evrospku uniju i sl., zbog čega su sve oči javnosti usmjerene prema njima i od njih svi očekujemo mnogo - navodi Lekić.
Naglašava da su pri tome sudije svakodnevno izložene i raznim neosnovanim, neutemeljnim, populističkim i neprimjerenim komentarima od strane političara, a čak i od određenih nosilaca vlasti od kojih su zapravo određeni dužni da im pruže određene vrste pomoći u njihovom radu, ali to uopšte ne čine.
- Takođe, ne smije se izgubiti iz vida činjenica da se zbog pomenutih faktora koji su se u skorijem vremenu dešavali, problem ne nalazi samo u specijalnom odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala, mita, korupcije i terorizma Višeg suda u Podgorici, već i na drugim referatima u pomenutom sudu, pa čak i u drugim instancama u sudstvu tj. drugim sudovima - navodi advokat.
Najviše trpe oštećeni i okrivljeni:
Prema riječima Lekića, efekat ovih dešavanja o kojima je naprijed govorio je itekako negativno pogodio ne samo sudove i sudije koji postupaju u njima, već i kompletnu Državu Crnu Goru u svakom njenom segmentu, te njene građane.
- A naročito okrivljene i oštećene koji se nalaze pred sudom, a svakako i advokate koji postupaju pred tim sudovima i ova dešavanja su dovela do velikog broja neželjenih posljedica, od kojih su neke npr. veliki broj neriješenih predmeta, neprimjereno dugo trajanje prvostepenog i drugostepenog postupka, neprimjereno dugo trajanje pritvora, nefukcionisanje elementarnih instituta krivično – procesnog prava koji su zbog takvog stanja izbuili svoj smisao i suštinu i slično - kazao je advokat.
Štrajk sudija - "potvrda da je sudski sistem zakazao":
Naglašava da ako bi se na ova dosadašnja dešavanja sad nadovezao i štrajk sudova, to bi bila potvrda da je sudski sistem u Državi Crnoj Gori zakazao.
- Odnosno da je isti došao u stanje totalnog kolapsa i to bi dovelo do jednog velikog pravnog ambisa, iz kojeg se Država Crna Gora, njeni građani i učesnici u postupku, ne bi baš lako mogli izvući i nastao bi jedan veliki jaz i izrazita šteta po Državu Crnu Goru, njene građane, a naročito po sve učenike u postupku i to bez razlike i za okrivljene i za oštećene i trebalo bi jako puno godina, strategije i rada, da se sudstvo u Državi Crnoj Gori obnovi i povrati na onaj nivo i da dosegne onaj status u koje se nalazio prije kolapsa, a što bi po naše društvo imajući u vidu trenutno stanje stvari u sudstvu, kao i broj i vrstu predmeta (najteži predmeti organizovanog kriminala) mogao da bude i više nego poguban - smatra advokat Lekić.
"Sudije stavljene u nezavidan položaj":
Dodaje:"Konačno, ne mogu da kažem da sudije nisu u pravu. Stavljene su u jedan nezavidan položaj, bez svoje krivice. Sva krivica, iako nisu odgovorni, se prebacuje na njih. Od njih se traži sve, a ne daje im se ništa, pa ni ono što im elementarno pripada i bez čega ne mogu da postupaju".
- Sudska funckija zbog odnosa države prema njoj je po više osnova nažalost postala nepoželnja i odbojna. Iskreno mi je drago što su počeli o ovim svojim problemima u sudnici i svom radu da govore javno, na način na koji smo mi branioci to prethodno činili, kada smo na pomenuto ukazivali i kada smo upozoravali na posljedice svega. Nadam se da će prozvani organi vlasti prepoznati potrebu da se sudovima i sudijama pruži pomoć koja im je neophodno potrebna u radu i postupanju, kao i potrebu da im se poboljša položaj i status, te da će ovi problemi početi na neki način da se na benefit svih nas rješavaju i prevazilaze, i da uopšte neće postojati potreba da sudije i sudovi otpočnu sa bilo kakvom vrstom štrajka, jer u suprotnom sudstvo, Državu Crnu Goru i njene građane očekuju samo “crni dani”- zaključuje Lekić.
"Štrajk sudija mač sa dvije oštrice":
I advokat Srđan Lješković, u razgovoru za portal Dan, kazao je da svakako podržava pravnu borbu kolega, koji rade u pravosuđu za poboljšanje uslova rada, kroz povećanje plata.
- Štrajk kao jedan od načina da zaposleni, u ovom slučaju nosioci pravosudnih funkcija ostvare prava iz radnog odnosa predstavlja mač sa dvije oštrice, odnosno ovakav potez pravosudnih organa može imati i pozitivne i negativne posljedice u odnosu na predmete koji su u toku. Naravno pozitivna stvar najavljenog štrajka jeste mogućnost da se na predlog resornog ministarstva, uz učešće predstavnika sindikata, Vladi Crne Gore, uputi predlog koji će biti prihvatljiv za obije strane i na osnovu koga se može izbjeći štrajk sudova - navodi advokat Lješković.
Dodaje da ukoliko ne dođe do dogovora predstavnika sindakata za oblast uprave i pravosuđa i predstavnika vlasti, odredbama Ustava Crne Gore i Zakona o štrajku, propisana su ograničenja državnih institucija, koja se bave poslovima od javnog interesa, kada je u pitanju štrajk.
- To u konkretnom slučaju znači da sudovi moraju stvoriti uslove i omogućiti minimum procesa rada, naročito kada su u pitanju hitni predmeti. Kada se radi o građanskom odjeljenju to su predmeti porodičnih odnosa, zatim predmeti u kojima se odlučuje o privremenim mjerama, radni sporovi, dok je u krivičnim predmetima hitan postupak vezan za pritvorske predmete, predmete nasilja u pordici, kao i predmete gdje se kao počinioci djela ili oštećena lica javljaju maloljetnici. Međutim, negativna strana najavljenog štrajka može imati dalekosežene posljedice, prije svega na predmete koji su u toku, koji se ne smatraju hitnim, ali u kojima su zakonom propisani određeni rokovi za postpanje i koji se moraju poštovati ili gdje se npr. moraju saslušati svjedoci, koji moraju na poziv suda pristupiti iz drugog grada ili eventualno druge države ili kojima je otežan dolazak na sud iz opravdanih razloga i slično - ističe Lješković.
Smatra da posljedice najavljenog štrajka najviše će osjetiti lica, kojima je zakazan glavni pretres, a koji se po rješenjima nadležnih sudova duži vremenski period nalaze u pritovoru, a još uvijek nije dokazana njihova krivica.
- Odnosno postavlja se pitanje šta će se desiti ukoliko se tokom postupka utvrdi njihova nevinost, bili su u pritovoru, a glavni pretresi se nijesu održavali zbog štrajka nosioca pravosudnih funkcija.U konačnom štrajk nosioca pravosudnih funkcija pokazuje i odnos izvršne vlasti prema sudskoj grani vlasti i isto će sigurno biti negativno okarakterisano od strane predstavnika Evropske Unije, na čije pristupanje Crna Gora, ima očekivanja, a znamo da je vladvina prava, koja se ostvaruje preko rada pravosudnih organa jedan od uslova za pristupanje Crne Gore Evropskoj Uniji. S toga, Država Crna Gora i predstavnici vlasti, morali bi inicirati sastanak na koji bi bili pozvani svi relevantni subjekti i koji bi primjenom važećih zakonskih propisa, pronašli rješenje za zahtjeve nosilaca pravnosdnih funkcija, kako ne bi došli u situaciju da nam se dešava blokada rada sudova, kao što je to trenutna situacija u Ustavnim sudu Crne Gore - smatra on.
Lješković navodi da ono što ostaje da se vidi jeste i to kako će najavljeni štrajk u sudstvu uticati na rad tužilaštava, da li će štrajk ostaviti posljedice i koje, a naročito da li će to uticati na rad SDT-a, koji se bavi pitanjem organizovanog kriminala i korupcije, koji u svom radu sarađuje sa institucijama i organizacijama u zemlji i inostranstvu.
