Sve veći broj poginulih u saobraćaju na crnogorskim drumovima, ali i sve više nezgoda na pojedinim raskrsnicama u užem gradskom jezgru, opominju i jasno ukazuju na to da je Crnoj Gori potrebna Agencija za bezbjednost saobraćaja, koja će se detaljnije i posvećenije baviti tim problemom. Saobraćajni vještak Igor Radojević, u razgovoru za Radio Crne Gore, ističe da reakcija nadležnih institucija nije dovoljna, a često je i neefikasna. Hitno je potrebna je, kaže, strategija koja će dati rezultate.

Za samo četiri mjeseca ove godine na crnogorskim drumovima poginulo je 27 osoba. Ogroman je to gubitak i za veće države, sa brojnijom polpulacijom. Svjedočimo, nažalost da i pored „preventivnih i represivnih aktivnosti i češćih kontrola vozača“, izostaju konkretni rezultati - broj žrtava u saobraćaju, nažalost ne smanjuje se.

Crna statistika, godinama unazad, morala bi biti alarm vozačima, ali i nadležnima, da se nešto hitno mijenja. Svjedočimo svakodnevno i niskoj svijesti vozača, kaže saobraćajni vještak Igor Radojević. Nemamo ni Agenciju za saobraćaj, ali ni državnu strategiju koja bi dala rezultate.

- U svim zemljama u okruženju postoji Agencija za bezbjednost saobraćaja koja se bavi isključivo tim pitanjima i pod čijim okriljem su sve važne stvari koje se tiču saobraćaja i bezbjednosti. Mi nemamo Agenciju i čini mi se da ostale institucije koje se bave bezbjednošću saobraćaja, ne bave se dovoljno. Kada se nezgode dese, govori se u medijima neko vrijeme o tome, i na kraju se opet se ponavljaju iste stvari, kaže Radojević.

Ponavljanje takvih grešaka skupo se plaća. U Crnoj Gori nadležni jesu preduzeli neke korake, ali čini se pogrešnim redom. Postavljene su kamere, koje kaže Radojević rade, ali pravno nije definisano kako mogu da se koriste u pravosudnom postupku i dokazivanju krivice. Kamere su, ističe Radojević, i dobra prevencija.

- Svaki vozač koji zna da ga kamera na raskrsnici snima, dobro će razmisliti da li će proći kroz žuto i raskrsnicu koja je dugačka 50 metara i postati opasnost za učesnike kojima je već zeleno. Kada zna da postoji način da ne bude kažnjen, u startu će voditi računa i na taj način smo apsolutno u gradskom jezgru prevenirali neške prekršaje koje potencijalno vozači prave, jer znaju da neće biti kažnjeni, kaže on.

Ističe da je model skandinavskih zemalja primjenljiv i u Crnoj Gori, dodajući da se kod njih ne može sresti policajc ili saobraćajac na ulici, i da je sve pokriveno kamerama.

- Na taj način apsolutno vode računa o bezbjednosti. Malo ima veze i sa mentalitetom, poštuju pravila i disciplinovani su, kaže Radojević.

Kamere bi disciplinovale i naše vozače. Bilježe sve sporne situacije i sva pootencijalno opasna mjesta na kojima su nezgode učestale, pa se, kako kaže, nakon dublje analize mogu izvući i dragocjeni zaključci za bezbjednost učesnika u saobraćaju.

Postavljanjem kamera apsolutno se i pojeftinjuje i sami postupak dokazivanja krivca za saobraćajnu nezgodu.

- Ja kao vještak koji prati sve to, konstatujem da postoje troškovi koji prate sve to, od izlaska na mjesto udesa, vještačenje, ročište koje imaju advokati...A kada postoji dokaz na kameri onda se cijeli postupoak pojeftinjuje i skraćuje, jer sudija sa snimkom sa kamere nema nikakvu dilemu ko je kriv, kaže on.

Pomijeranje granice za dobijanje vozačke dozvole sa 18 na 21 godinu, Radojević smatra da ne bi doprinijelo rješavanju problema. Ali bi kvalitetne obuke, jasne procedure kako se dobija vozačka, i možda češća provjera poznavanja pravila vožnje, siguran je saobraćajni vještak .

- Čini mi se da bi to mogao da bude put i naravno obuke, jasne obuke i češća provjera i poznavanja pravila i vožnje. Jer kad vi morate da vratite vozača u klupu da obnovi gradivo to mu teže pada nego kazna od 50 ili 100 eura, siguran je Radojević.

Hoće li pomoći Agencija ili strategija, ako ih bude..... vidjećemo, jer na tuđim, nažalost često kobnim greškama, očigledno ne učimo. Za prva četiri mjeseca ove godine policija bilježi više od 1800 saobraćajnih nezgoda, ili 16 odsto više nego prošle godine u tom periodu.