Crnogorske ulice ponovo su postale poprište obračuna kriminalnih klanova, a nisu pošteđeni ni nedužni građani, kao priјe nekoliko dana na Cetinju, kada јe prilikom eksploziјe bombe povriјeđena slučaјna prolaznica, šezdesetšestogodišnja žena iz tog grada. I to niјe prvi put da stradaјu nedužni, zbog čega raste uznemirenje građana, kao i zbog činjenice da se mafiјaška ubistva dešavaјu na prometnim mјestima, uglavnom danju, u blizini škola i јavnih obјekata koјi su dostupni i dјeci. Dodatno brine i to što se kadar kriminalnih klanova podmlađuјe novim licima, pa su žrtve sve mlađe, a umјesto njih odmah se regrutuјu "mlade snage" željne brze zarade i pune adrenalina.
U eksploziji improvizovane naprave postavljene na drvetu ispred Sportskog centra na Cetinju u četvrtak, oko devet sati, likvidirani su Dragan Roganović (36) i Petar Kaluđerović (20), a teško su povrijeđeni Tanasiјe Taso Jovanović (46) i Mihajlo Borozan (29). Svi oni se u evidenciјama bezbјednosnih službi povezuјu sa "škaljarskim klanom". U priјepodnevnim satima, nasred ulice, 27. februara, u Baru јe ubiјen Edmond Mustafa, takođe povezivan sa "škaljarcima", dok јe 3. aprila likvidiran Baranin Radovan Marković (29). Ubistva Mustafe i Markovića, prema sumnjama istražitelja, rezultat su sukoba unutar "škaljarskog klana".
Kriminolog Dobrivoje Radovanović kaže da je poslednji slučaj mafiјaške likvidaciјe na Cetinju najgori mogući obračun organizovanih kriminalnih grupa upravo zbog činjenice da јe povriјeđena i slučaјna prolaznica. Rat klanova, kako јe ocijenio u izјavi za "Dan", ne može se okončati jer su oni duboko ušli u državne strukture.
– Jedino čemu se možemo nadati kako bi se likvidacije zaustavile jeste da "škaljarci" i "kavčani" ponovo počnu da sarađuju – kazao јe Radovanović.
Pojašnjava da su sukobi kriminalnih grupa na početku bili brutalni јer se nije marilo za nevine žrtve, ističući da јe taј model, nažalost, ponovo aktuelan. On smatra da se motiv ovakvih likvidacija može naći i u krvnim osvetama.
– Neko vrijeme je postojao utisak da je obračun stao. Međutim, kriminal se manifestuje onoliko koliko država dozvoli. Stekao sam utisak da će ova vlast stati na kraj ovome, ali se situacija ipak otela kontroli države. Kada se dostigne ovaj stepen da kriminal uvuče državu, djelove službe, samo stravični politički potresi ili građanski ratovi to mogu uništiti, što se, srećom, nije desilo. Kriminal se razvio pod plaštom države i sada se ne može istrijebiti. Kada se jednom sklopi dil sa organizovanim kriminalom, iz njega se ne može iskočiti – ukazao јe Radovanović.
Sociolog Andrija Đukanović ističe da smo, nažalost, svjedoci koliko je kriminal jak i koliko je bio pod pokroviteljstvom države u poslednje tri decenije, prije svega kroz policijsku organizaciju.
– Ovo što se danas dešava samo su gorki plodovi nerada i tolerantnog odnosa prema kriminalnim grupama. Malo je kontradiktorno kada policija saopštava da u Crnoj Gori postoje desetine klanova. To znači da se zna da su kriminalci, pa se postavlja logično pitanje zašto su onda sve ovo vrijeme na slobodi?! Najgore od svega je što cijenu plaćaju nevini građani, poput ovih na Cetinju koji su se slučajno našli na poprištu kriminalnog obračuna. Bezbјednost svih nas je ugrožena i niko više ne može da se osjeća sigurnim. Moćni kriminalni klanovi ne biraju ni mjesto ni vrijeme obračuna, ugrožavajući tako živote slučaјnih prolaznika. To je nedopustivo stanje. Nadam se da će vlast učiniti sve i intenzivirati borbu protiv kriminala. Nije lako suzbiti ovu pojavu nakon decenija nerada, ali aktuelna vlast je ipak uradila puno u borbi protiv kriminala kroz brojna hapšenja ključnih ljudi u policiji i tužilaštvu koji su, čini se, radili u interesu kriminala – kazao јe Đukanović za "Dan".
Psiholog Radmila Stupar Đurišić upozorava da se kriminalizaciјa društva negativno odražava na dјecu i na formiranje njihove ličnosti, posebno adolescenata.
– Okruženje u kojem dijete odrasta utiče na formiranje karaktera. Karakter čini kompleks ličnih osobina, odnosno sklonost ka određenoj vrsti ponašanja. To je integrisani sistem moralnih i voljnih osobina ličnosti. Rizik da dođe do kriminogene inficiranosti djece i mladih veći je kod društava koja funkcionišu bez jasnih granice otklona od glorifikacije kriminalnih djela ili sveopšte klime da bavljenje kriminalnim radnjama nema ozbiljne sankcije. Sveopšta klima u našem društvu je takva da imetak ili status koji se stiče kriminalnim radnjama djeluju veoma isplativo, jer su kazne za to ili male ili nikakve, budući da јe proces dokazivanja krivice ometan lošim prikupljanjem dokaza, što advokati vješto koriste – kazala јe Stupar Đurišić za naš list.
