Mugoša je na panelu u Njegoševom parku razgovarao na temu "Što treba kulturi u Podgorici".
– Mi se nalazimo na ovom nivou zato što nam je,nažalost, odnos prema kulturi na nezadovoljavajućem nivou – rekao je Mugoša.
On je naveo da je potrebno slušati struku.
– Pozvao sam prijatelje da ih slušam i čujem, jer čini mi se da donosioci odluka sve manje slušaju i čuju struku i sve više misle da se razumiju u neke stvari u koje se ne razumiju – naveo je Mugoša.
Glumica Julija Milačić Petrović Njegoš govorila je o tome koji su gorući problemi kada je u pitanju dramska umjetnost, kao i o festivalima od nacionalnog značaja.
– Da je više ovakvih panela, posebno povezanih sa političarima, vjerovatno bismo bili pametniji svi zajedno. Podgorica 76 godina ima Gradsko pozorište koje nema svoju zgradu, kuću. Zaposleni u tom pozorištu rade predano, istinski, iskreno, u uslovima koji su 2024. godine nehumani za čovjeka prije svega i njegovo dostojanstvo, a onda i za Podgoricu – kazala je Milačić Petrović Njegoš.
Kompozitor Senad Gačević osvrnuo se na klasičnu muziku i istakao da danas imamo ozbiljnu estradizaciju kulture. On je naveo da treba napraviti Kuću Ksenije Cicvarić, na čelu sa Mićom Miranovićem.
– Kako žive kompozitori ozbiljne muzike… žive tako da ljudi ne znaju ljudi za njih, zato što nisu osobe od neke vrste javnog angažmana, a da nema profesura ne znam da li bi mogli da žive – kazao je Gačević.
Pisac i profesor crnogorske književnosti Vladimir Vojinović kazao je da Podgorici treba sajmište.
– Knjiga će nas liječiti, ako ima lijeka, taj lijek je knjiga. Ovaj grad nema sajmište. Ovo je jedini glavni grad u regionu, jedini značajniji grad koji ja poznajem, a da nema sajmište. Time nije samo uskraćeno građanstvo za sajam knjiga, nego za jedan razvoj, za jedan motor koji bi mogao da doprinese poboljšanju ukupne ekonomije grada", rekao je Vojinović.
Kompozitor i muzički producent Vladimir Maraš kazao je da Crna Gora nikad nije imala jasno definisanu kulturnu politiku, osim na marginama i to samo kada je se neko sjeti.
– Gdje je džez u Crnoj Gori? Mi nemamo ni fundamentalne osnove da ga imamo, niti naši korijeni funkcionišu tako. Mi danas imamo internacionalni crnogorski džez festival koji se realizuje u saradnji sa renomiranom njujorškom kompanijom, a izgleda da ta njujorška kompanija više cijeni Crnu Goru kao domaćina tog projekta, nego što to radi sama Crna Gora – naveo je Maraš.
On je naveo da će kultura popraviti mnoge stvari u društvu.
– Mislim da ćemo uraditi dobru stvar tako što će promjene da počnu od kulture. Podgorica je generator bez koga se ne može – rekao je Maraš.
Muzičar Ilija Pejović naglasio je da Podgorica mora da bude centar kulture.
– Glavni grad mora da bude centar kulture, mora da bude centar kulturnih institucija, mora da bude centar za očuvanje kulturne baštine. Ali isto tako moramo u njemu da osjetimo jedan duh i dah urbane kulture, da
osjetimo taj osjećaj bunta u glavnom gradu i onoga što se kroz neke pojavne oblike u kulturi, koji nisu institucionalno vezani, jednostavno mora dogoditi… to su raznorazni subkulturni pravci, rokenrol, alternativa, da osjetimo to da u Podgorici postoji kao jedan dominantan urbani pojavni oblik, ne samo u muzici – naveo je Pejović.