I dalje će se u Vladi i njenim institucijama o egzistencijalnim pitanjima najstarije populacije odlučivati ne na osnovu realnih potreba i interesa penzionera nego zavisno od interesa samih donosioca odluka, jedan je od zaključaka sa nedavno održanog sastanka najodgovornijih predstavnika Udruženja penzionera Crne Gore - Za život dostojan čovjeka, Pokreta penzionera i šest mjesnih udruženja iz Podgorice: Maslina, Gorice, Jedinstva, Gornje Gorice, 19. decembra i Proletera.
Udruženja kao i pojedinaci pokazuju intersovanje i želju da aktivno učestvuju u rješavanju pitanja u svom interesu.
Kako navode, u razmatranje tema i pitanja koja se nameću svojim značajem i aktuelnošću pošlo se od uvjerenja da snaga bilo koje društvene organizacije, udruženja i sl. nije jedino u njihovoj brojnosti već u onome za šta se koja od njih zalažu, kakvi su im programi i kojim se sredstvima, odlučnošću i istrajnošću bore za ciljeve koje postavljaju pred sobom.
- S tim u vezi naši ciljevi su jasni. Složili smo se da je središna tačka našeg djelovanja penzioner sa svim svojim problemima, potrebama i očekivnjima, dakle građanin koji polaže pravo na život dostojan čovjeka. Pri tome imamo u vidu da se društvene i ekonomske prilike mijenjaju iz časa u čas, uslovi života takođe, danas važe određena pravila već sjutra se događa nešto drugo, promjene su najčešće sasvim neočekivane, a sve to zajedno rijetko penzionerima donosi nešto dobro. Naša iskustva govore da svi društveni subjekti koji u sferi svojih nadležnosti i interesovanja imaju penzionere i njihove potrebe i interese moraju da mijenjaju svoj odnos prema ovoj populaciji - konstatovano je na sastanku penzionera.
Prije svih, kako su naveli, u kategoriji odgovornih moraju biti donosioci odluka u najvišim organima vlasti u institucijama sistema, ali i u penzionerskim udruženjima i organizacijama.
Svi skupa nijesu na novou tih obaveza niti se ponašaju u skladu sa svojim odgovornostima. To treba da se u osnovi mijenja. Nije za očekivati da će se suštinski nešto izmijeniti kao izraz dobre volje bilo koje instance u strukturi vlasti ako penzioneri ne preduzmu nešto za sebe. Kao i do sada biće da se i dalje donose odluke bez prethodne analize i stručne obrade i da se kao i do sada paušalno interveniše kao u slučaju sadašnjeg povećanja najnižih penzija sa ranijih 296 na 450 eura, a svim ostalim na osnovu usklađivanja pripalo je povećanje od svega 2,8 odsto. Da ne bi bilo nejasnoća, ocjenjujemo da je mjera zaštite standarda i zaustavljanje daljeg siromašenja penzionera sa njnižim penzijama bila humana i neophodna i donesena je u pravi čas. Ali standard pada i ostalim penzionerima i oni trpe posljedice visoke inflacije i rasta cijena osnovnih životnih namirnica što se, očigledno, teško zaustavlja, i krajnje su neopravdano izuzeti od ove mjere, kao da su građani drugog reda.
- Znamo da su u svakom uređenom društvu stvari potpuno drukčije. Niti su penzije socijala niti milostinja, penzije su, ekvivalent za ulaganja tokom radnog vijeka nekadašnjih radnika, sadašnjih penzionera, samo što se u našim uslovima godinama unazad, kao i sada, pogrešno izračunavaju na štetu penzionera.
Sva ova kao i mnoga druga pitanja poput zdravstvene zaštite, zbrinjavanje i njega bolestnih i iznemoglih, izgradnja domova za penzionere, rješavanje stambenih potreba, unapređenje sportsko-rekreativnih aktivnosti, organizovanje raznovrsnih oblika kulturnog izražavanja i sl. biće predmet našeg intenzivnog djelovanja i angažovanja. U tom smislu već smo pristupili izradi dokumenata kojima će se na bazi stručnih i uporednih analiza funkcionisanja penziono-invalidskog osiguranja u drugim zemljama ponuditi relevantnim državnim organima Crne Gore naš predlog reforme kojim ćemo istovremeno u potpunosti ispoštovati zahtjev penzionera u pogledu prava na život dostojan čovjeka penzionera i potencijalnu izdašnost crnogorske privrede - kažu penzioneri.
Oni će zahtijevati da se na zakonit način uredi kompletan sistem penzijskog i invalidskog osiguranja, sa jedne i donese strategija socijalnih njera za penzionere kojima je intervencija države neophodna, ali ne na štetu i sa računa, Fonda PIO, s druge strane.
- U tom smislu smo u prethodnom periodu tražili prijem kod predsjednika Vlade Milojka Spajića, predsjednika države Jakova Milatovića i predsjednika Skupštine Crne Gore Andrija Mandića. Za sada na naš zahtjev se jedino odazvala ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić - navode iz Udruženja penzionera.
Na sastanku sa ministarkom bilo je riječi o značajnim problemima sa kojima se susreću penzioneri, pri čemu je postignut visok nivo razumijevanja i saglasnost da u narednom periodu zajednički, posebno u pogledu pružanja stručne pomoći sa naše strane, tražimo rješenja.
