- Uvijek tražimo razlike, umjesto da tražimo sličnosti, i te male razlike stvaraju diviziju političkog karaktera, što je posledica siromašne svijesti i nacionalnih frustracija. Zbog toga je Evropska unija spasonosna za Zapadni Balkan jer će to u značajnoj mjeri da zaliječi naše nacionalne frustracije i onda ćemo mnogo više da vrednujemo sebe, naše države, kao i naše komšije - poručio je Abazović.
Prema njegovim riječima, region može da ima najveći rast društvenog dohotka u Evropi kada ne bi imali politike koje su nas zarobile. Zbog toga, poručio je, moramo da mijenjamo navike i da zaboravimo na sitnu politiku. Smatra da Crna Gora može biti biti jako uspješna država ali moramo da mijenjamo navike i postanemo društvo kompromisa, ali u svrhu nacionalnih interesa.
- Iza nacionalizma stoji organizovani kriminal i korupcija i jedino su oni zainteresovani da ovaj region imam status kvo i stalno bude duhove prošlosti. Država im je poligon za njihove lične interese. Retrogradna politička retorika iz devedesetih, koja i danas preživljava, nije nam donijela ništa dobro, niti je bilo koja država profitirala od toga, niti je društvo postalo bolje. Sve smo probali – i rat, i mržnju, i sukobe, mrtve, i krvoproliće, i izbjeglice, samo nijesmo probali dogovor. A u tome sve leži - poručio je predsjednik Građanskog pokreta URA.
Smatra da borbom protiv korupcije i kriminala smanjujemo nacionalizam jer on tada samo „izdušuje i gubi na značaju“, da je značaj 2020. godine to što je razbijen politički monopol i stvorena mogućnost da postanemo demokratsko društvo koje je građaninu dalo suverinitet.
- Sve smo ovo moralo proći odavno, ali ovo su bolesti demokratije koje sad prolazimo. Građani su sad slobodniji i sad treba naći ravnotežu da se ne bi otišlo u drugi ekstrem - smatra Abazović.
Za sebe kaže da je možda jedini premijer u svijetu koji je šemu šverca cigareta ponio u tužilaštvo, ali i da je prilikom stvaranja 44. Vlade jedini bio koji je kazao da ne žele da budu vlast.
- Nakon godinu se pokazalo zašto to ne želimo. Znao sam šta slijedi jer sam bio premijer i ne zamjeram što drugi to nijesu znali. Zadužili su državu milijardu, i naredne će sigurno toliko, a ja u cilju stvaranja sigurnosti nijesam zemlju ni euro zadužio. Ne želim da od Crne Gore na mufte pravim kripto raj. Nijesam protiv inovacija, ali ne na način da se to radi mimo zakona i sa ljudima van zakona i koji Crnu Goru vide kao plodno tlo za sticanje bogatstva. Želim da se takmičimo u dobru i to je ona zdrava konkurencija koju želimo - poručio je predsjednik URA.
Prema njegovim riječima, Demokratski front (DF) potencira priču plašenja građana sa povratkom DPS-a, jer su, kako je istakao, „svoje neznanje, partijsko zapošljavanje i nezadovoljstvo“, pravdali time samo da se ne vrati DPS.
- Spremni smo za opoziciju, ali nijesmo spremni da pravimo trule kompromise. Ne treba ljude plašiti time vratiće se DPS, jer PES trenutno nije ništa bolji od DPS-a. Evo, kada je obrazovanje u pitanju, vratili su zakon DPS-a o izboru direktora škola. DPS je imao stil, htjeli su neku priču da nam ‘prospu‘, a ovi nemaju stil. Sve što rade, rade samo da bi podijelili partijski plijen. DPS se trudio da niko ne sazna kada zapošljavaju porodicu, rođake, kumove, već bi to neki istraživački novinar otkrio, a sad se na svadbama dijele rješenja. Imamo Vladu sa najviše ministarstava, drugu u svijetu, odmah iza Šri Lanke. Vjerujem da se ni oni međusobno ne poznaju. Sve će ovo doći na naplatu - kategoričan je Abazović.
Zalaže se za otvorene liste jer smatra da bi se onda svi ponašali odgovornije, pa ne bi pojedini poslanici ćutali Parlamentu i jedina im uloga bila da pritiskanju dugme, jer je onda nevažno ko je poslanik. Smatra da je URA jedina prava opozicija, jer se DPS samo nadao da će PES „izbaciti“ DF i uzeti njih, a da to njima nikada nije bio cilj, kao i da „nema problema“ da se približava opoziciji, što je Jakov Milatović postao izlaskom iz PES-a.
- Najvažnije je da se raščisti magla u politici. Niko nikada nije na tako ponižen način nije ušao u Vladu, kao DF. Dozvolio je da ga ‘opere‘ Bošnjačka stranka i da sa 13 poslanika imaju manje ministara od BS-a koji ima šest poslanika. Veliki Df, velike bukadžije spustile su glavu i ušli u Vladu. Ali, Df cijenim zbog jedne stvari – uvijek je govorio o kvotama i ježio se od ljudi koji su eksperti. To je poštena priča. Pokret Evropa sad je govorio o ekspertima, profesionalcima koje će dovesti iz svijeta, pa se pitam gdje su sad ti ljudi. Neka progledaju diplome aktuelnih ministara i cjelokupne Vlade i provjere jesu li regularne - poručio je bivši premijer.
Na pitanje da li je potpisivanjem Temeljnog ugovora stvorio veće podjele u, ionako podijeljenoj Crnoj Gori, Abazović je istakao da je Temeljni ugovor teška ali istorijska odluka i samo u Crnoj Gori to može da bude tema podjela.
- Slične ugovore smo potpisali sa ostalim vjerskim zajednicama i crkvama. Nakon toga smo temu crkve sklonili sa dnevnog reda, a ovo što se sada dešava, dešava se zbog 44. Vlade a ne zbog Temaljnog ugovora. Tvrdim da ugovor najviše u prilog ide Crnogorcima jer njegovim potpisivanjem prvi put u istoriji Srpska pravoslavna crkva je priznala našu nezavisnost i pravni poredak države i stala u registar vjerskih zajednica kao i sve ostale zajednice. Što neko nije imao hrabrosti, mudrosti i želje da to uradi prije, pa je isfrustriran i može zasmetati samo ljudima koji imaju politički interes. Ponosan sam na to što sam skinuo pitanje koje nam je bilo teg, jer zbog toga nijesam mogao da se borim protiv kriminala. Crnogorska pravoslavna crkva je za vrijeme DPS-a tretirana kao nevladina organizacija, a za vrijeme 43. Vlade je ušla u registar vjerskih zajednica“.
Smatra da će 44. Vlada doživjeti krah, jer će se svi međusobno posvađati, kao i da je koalicija URA na podgoričkim izborima koji slijede potpuno prirodna jer je u pitanju opoziciono savezništvo.
Na pitanje kako komentariše to što je predsjednik države kazao da govori srpskim jezikom, istakao je da nije rekao ništa novo od onoga što je kazao prije popisa kada je kazao da je nacionalni Crnogorac koji priča srpskim jezikom.
"Nacionalni identitet se na ovim prostorima, između ostalog, determiniše i jezikom, i bila je potreba da ga države koje su stvorene nakon raspada nazovu jezikom te države koja je stvorena. Da je ostalo, kao što je nekada bilo, da se na Zapadnom Balkanu govori južnoslavenskim jezikom, ne bi možda bilo potrebe ni davanja posebnih naziva“.
