Sa 506 glasova za, 50 protiv i 35 uzdržanih izglasan je u Evropskom parlamentu Izvještaj o napretku Crne Gore u 2021., čiji je autor Tonino Picula kao stalni Izvjestitelj.

- Crna Gora najdalje je odmaknula na eurointegracijskom putu i otvorila sva poglavlja, te gotovo 80 građana Crne Gore podržava ulazak zemlje u EU - podsjetio je Picula prilikom plenarnog govora o Izvještaju o napretku Crne Gore.

- Kako bi ostvarili sve ovo što naglašavamo potrebnim u izvještaju, obaveze su prije svega na vlastima u Crnoj Gori da ubrzaju tempo ispunjavanja obaveza, jer je previše vremena potrošeno bez napretka. Pozdravljamo formiranje nove manjinske vlade sastavljene od proevropskih stranaka, kao i izbor novog predsjednika Parlamenta”, kazao je Picula.

Proteklu godinu na koju se Izvještaj odnosi obilježila je politička blokada na unutrašnjem planu i politička stagnacija na evropskom putu, a trajni interes Rusije da destabilizira region dodatno je izražen u Crnoj Gori, ocijenio je.

Izjavio je kako je pritom od velike važnosti pozdraviti kontinuirano i potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, među ostalim i sankcijama EU Rusiji, i njeno aktivno učestvovanje u misijama i operacijama u okviru zajedničke bezbjednosne i obrambene politike EU.

U kontekstu odnosa Hrvatske i Crne Gore, Izvještaj poziva crnogorske vlasti da priznaju tradiciju i kulturnu baštinu hrvatske zajednice u Boki Kotorskoj i podstiče na konkretne mjere za pronalaženje i provođenje konačnih i obavezujućih rješenja za dugotrajne bilateralne sporove u konstruktivnom i dobrosusjedskom duhu, uključujući granične sporove sa susjednim zemljama i pitanja razgraničenja.

U raspravi je učestvovao i hrvatski zastupnik Tomislav Sokol, zamjenski član u Izaslanstvu u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore koji se u plenarnom govoru zauzeo za prava autohtone hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori ali je i upozorio na neprihvatljivu ideju ‘srpskog sveta’.

“Na svom evropskom putu Crna Gora je ostvarila primjetan napredak, a posebno ohrabruje činjenica da ona odnedavno ima proevropski orijentisanu Vladu koja je predana poštovanju vladavine prava i prava nacionalnih manjina. U tom smislu dobar je znak da hrvatska nacionalna manjina, između ostalih, sada ima svoga predstavnika u izvršnoj vlasti, ministra u Vladi Crne Gore. To je izrazito važno jer su Hrvati u Crnoj Gori autohtona manjina koja njeguje i čuva svoje tradicionalne običaje i bogato kulturno naslijeđe'” poručio je Sokol napomenuvši da Crnu Goru i dalje opterećuju djelovanja antievropskih političkih snaga koje dovode u pitanje samo postojanje crnogorske nacije i identiteta.

“Ovakve neprihvatljive ideje koje dolaze iz Beograda dio su hegemonističkog koncepta ‘srpskog sveta’, a podržavane, u velikoj mjeri, od strane Rusije. Stoga je ključno da se crnogorska vlast odlučno suprotstavi ideji ‘srpskog sveta’, a na nama je da Crnoj Gori ponudimo pomoć i jasnu europsku perspektivu”, zaključio je Sokol.