- Dobijanje nekakvog štrika i zadovoljenje puke forme usvajajući zakonska rješenja, koja su čak i po sopstvenom priznanju predlagača manjkava je krajnje neozbiljno i ne znači gotovo ništa za vladavinu prava. Nije izvršena tranzicija, nije bilo revizije, zarobljene su institucije, sudstvo i tužilaštvo skrojeno po autokratskim mjerilima, najavljivanog vetinga ni na vidiku, tako da je Crna Gora bez obzira na usvajanje IBAR zakona miljama daleko od vladavine prava i pravde koju narod željno iščekuje - kaže Bošnjak.
Ističe da isključivost premijera Spajića da se ne dopusti amandmansko unapređenje IBAR zakona, pa čak ni pravno-tehnički, je potpuno nerazumno i neshvatljivo.
- Nažalost na to je pristala, bezrezervno mu servilna, vladajuća većina koja je srozala dignitet Parlamenta i vrlo svjesno, u zaglušujućoj IBAR euforiji, povinovala se njegovom diktatu i usvojila neka, od postojećih mnogo lošija rešenja a pojedina čak i po pitanju ustavnosti vrlo diskutabilna. Dobijanje IBAR-a je jedino značajno sa aspekta odblokiranja procesa pristupanja, a suštinski mišljenje Evropske komisije u ovoj geopolitičkoj situaciji, a posebno Venecijanske komisije koji su podložni raznim uticajima, je krajnje relativno - nvela je ona.
Zato u potpunosti podržava državnički odgovoran potez i glas razuma Predsjednika Milatovića koji je vratio Zakon o Sudskom savjetu i sudijama na ponovno odlučivanje, jer se njime neustavna, a i sa stanovišta diskriminacije, vrlo upitna tzv. Pažinova norma iz 2018. godine iz prelaznih i završnih odredbi direktno ugradila u osnovni tekst zakona.
- Ona omogućava i do šest godina trajanje mandata članovima Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika zavisno od političke volje i raspoloženja kvalifikovane većine u Parlamentu iako Ustav propisuje eksplicitno četiri godine. Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda iz reda uglednih pravnika, univerzitetski profesor Mladen Vukčević je tada podnio ostavku na članstvo i predsjedničko mjesto u Sudskom savjetu, upravo zbog prigovora savjesti po pitanju ove neustavne norme. Zašto sad „gromoglasno“ ćute tzv. pravni eksperti koji su bili vrlo osjetljivi na mnogo manje nedostatke.Žao mi je što nije vraćen i Zakon o Državnom tužilaštvu jer smo se i njegovim izmjenama opet vratili u stanje gdje će već dokazana nezdrava esnafska solidarnost u nereformisanom Tužilaštvu da vodi glavnu riječ u Tužilačkom savjetu - kaže Bošnjak.
Imajući u vidu, dodaje ona, postojeći sastav Vlade i Parlamenta i nedosljednost i više nego degutantnu prilagodljivost, do neprepoznatljivosti, pojedinih političkih aktera, nekada velikih zagovarača radikalnih rezova u pravosuđu, od vetinga do specijalnog suda za organizovani kriminal, sumnjam kad će i da li će uopšte doći do popravke ovih zakona.
- Pozivati se i u Parlamentu javno iznositi stav da će se vidjeti kakve će efekte imati usvojeni model i da će se on mijenjati ukoliko bude potrebno, znači potpuno odsustvo reformskih kapaciteta. Da li slučajno, ali ja sumnjam namjerno eto nama povratka u Medeničino i Katnićevo doba. Uostalom dokaz je i nedavni ponovni izbor prokazanog Medeničinog kadra, sudkinje Željke Jovović za predsjednicu Osnovnog suda. Dok Ministar pravde zanemaruje svoju ustavnu obavezu povinujući se sugestijama briselskih birokrata i ne dolazi na sjednice Sudskog savjeta čije je član po funkciji saglasno Ustavu Crne Gore, to vješto koriste Medeničini kadrovi za kadriranje u sudstvu. Osvježilo, nama šta - saopštila je Bošnjak.
Nada se da će ovaj čin predsjednika Milatovića urazumiti makar one koji su 2018. bili vrlo glasni i glasali protiv ovog Pažinovog rješenja da preispitaju svoju odluku i ne dozvole obesmišljavanje svega onaga za šta smo se zajednički borili.
- Iskreno i suštinski podržavam sve napore da se odblokira proces EU integracija, ali sve ovo mi liči da neko želi pod okriljem IBAR-a, da ne kažem zloupotrebom IBAR-a, da odigramo „korak naprijed nazad dva“ po pitanju vladavine prava i borbe protiv kriminala i korupcije, a dokaz su nejaki i vrlo upitni dugo očekivani novi Zakon o sprečavanju korupcije i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću - zaključuje Bošnjak.
