– Nakon tromjesečne blokade tokom proljeća zbog situacije u Šavniku, od juna smo intenzivno krenuli sa radom i održali deset sastanaka radne grupe za rad na Zakonu o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, kao i više sastanaka članova odbora, što otvorenih, što zatvorenih za javnost. Bili smo vrlo transparentni i u proces uključili eksperte ODIHR-a, a dobili smo podršku od organizacija poput IFES-a i NDI – rekao je Čarapić.
Međutim, kako je dodao, na dan kada je bilo dogovoreno stavljanje na javnu raspravu Nacrta zakona o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, opozicija je opet blokirala odbor, iz razloga u potpunosti nevezanih za izbornu reformu.
– Ovo ne tretiramo kao slučajnost, već kao potez koji je isključivo usmjeren na to da uspori napredak Crne Gore na EU integracijama – izričit je Čarapić.
Kako je naglasio, sama izborna reforma je dio Reformske agende Vlade i proces na koji snažno podstiče naš put ka EU.
– Ovo je jedini dio te reformske agende koji je dat u isključivu nadležnost Skupštine, što znači da je odnos prema izbornoj reformi lakmus papir odnosa partija prema EU integracijama. Situacija u odboru je u tom pogledu pokazala da većina ima volju, a opozicija nema. Vjerujem da ćemo uskoro definisati novi model rada, koji će biti pragmatičniji, a ukoliko opozicija ne želi da bude dio procesa, vjerujete da za njima nećemo plakati – poručio je Čarapić.
Kako je ranije objasnio, izborna reforma je nešto što tangira veliki broj zakona – 30, ako ne i više. To obuhvata reforme na polju profesionalizacije Državne izborne komisije, zatim na objedinjavanju lokalnih izbora – da budu u jednom danu, kao i na cjelokupnoj promjeni našeg izbornog sistema i tranziciji sa ovog sistema koji sad imamo, koji je sistem lista, na sistem otvorenih lista.
Inače, Skupština Crne Gore usvojila je nedavno predlog članova Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu da se rok za rad tog tijela produži do 31. decembra naredne godine. Izmjenom odluke o formiranju odbora predviđeno je i povećanje broja članova tog tijela. Odbor će, umjesto dosadašnjih 14, imati 16 članova – po osam iz vlasti i opozicije.
U obrazloženju se navodi da se broj članova odbora povećava u cilju optimizacije rada tog tijela, iz razloga što će u narednoj godini biti formiran veći broj radnih grupa koje će raditi na zasebnim zakonskim tekstovima.
Izmjenama odluke predviđeno je i da odbor definiše predlog zakona o izboru predsjednika Crne Gore.
Kako se navodi u obrazloženju, izmjene zakona o predsjedniku uključuju se u opseg rada odbora jer su njegove izmjene obaveza koju je Vlada prihvatila u okviru reformske agende.
– Izmjene se prije svega odnose na regulisanje prava i obaveza učesnika izbornog procesa u drugom krugu predsjedničkih izbora, što je trenutnim zakonskim rješenjem nedovoljno regulisano – pojašnjeno je u obrazloženju.
Odbor je formiran 29. decembra prošle godine, a rad na izbornoj reformi trebalo je da završi do 31. decembra ove godine.
Odbor treba da definiše predloge zakona o izboru odbornika i poslanika, o biračkom spisku, o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i zakona o registrima prebivališta i boravišta. Među zadacima tog skupštinskog tijela je i analiza primjene zakona o ličnoj karti, o crnogorskom državljanstvu i o političkim partijama.
