- Imajući u vidu lošu praksu u kojoj su ozbiljne povrede izbornih prava i pravila povezanih s izborima u prošlosti ostajala nekažnjena ili neadekvatno kažnjena, smatramo da propisivanje prekršajnih sankcija neće biti dovoljno, te da će za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva za promjene biti potrebna i intervencija u krivičnom zakonodavstvu - kazali su iz CDT-a.

Ističu da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora.

- Stoga, ne samo da moraju postojati mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa. Međutim, mora se voditi računa da se ne stvori sistem u kojem se protiv protivnika procesuiraju politički motivisane i neosnovane optužbe. Nadalje, sve sankcije i kazne treba da budu srazmjerne postupku koji je rezultirao povredom - kazali su iz CDT-a.

Ovo su, kako su istakli, najvažniji zaključci analize “Krivičnopravna zaštita izbornih prava”, autora Krsta Pejovića, koju je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pripremio i uputio Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu sa ciljem da stavi u fokus koncept izborne pravde, koji je jedna od ključnih dimenzija vladavine prava u demokratijama.

(VIDEO) Čarapić: Izborna reforma fundamentalno pravo; Predsjednik DIK-a: Izborna 2023. pokazala mane izbornog zakonodavstva

- Pitanje zaštite biračkog prava tretirali smo kroz dvije publikacije. U prvoj (“Pravna zaštita izbornih prava”) je naš fokus bio na samom izbornom postupku i pitanjima koja su u najtješnjoj vezi sa ostvarivanjem prava u tom procesu, dok je u ovoj publikaciji posebna pažnja posvećena krivičnopravnoj zaštiti - navode iz CDT-a.

Ističu da relevantna istraživanja javnog mnjenja u Crnoj Gori u kontinuitetu pokazuju da veliki broj građana ne percipira izborne procese kao poštene i demokratske, i nema sumnje da je na ovakve stavove uticao i niz skandala vezanih za izborne procese, koje su razotkrili istraživači i mediji, a koji nijesu ishodovali adekvatnim pravosudnim epilogom i osjećajem da je zadovoljena pravda.

- Na osnovu analize domaćeg i međunarodnog zakonodavnog okvira, preporuke za poboljšanje krivičnog zakonodavstva uključuju: prenos krivičnog djela iz člana 115 ZIOP-a u KZ kako bi se konsolidovalo krivično pravo iz oblasti izbornog prava; pooštravanje kaznene politike eliminacijom novčanih kazni za krivična djela protiv izbornih prava; uvođenje odgovornosti za pokušaje krivičnih djela protiv izbornih prava; razmatranje suspenzije pasivnog biračkog prava za lica osuđena za djela protiv izbornih prava; potencijalno uvođenje novih krivičnih djela poput davanja i primanja mita u vezi sa glasanjem, te podmićivanja poslanika odnosno odbornika; kriminalizacija falsifikovanja potpisa birača i davanje priloga iz zabranjenih izvora. Ove promjene imaju za cilj unapređenje krivičnopravne zaštite izbornih prava, jačanje odgovornosti i odvraćanje od izbornih krađa i prevara - naveli su iz CDT-a-

Ističu da su otvoreni za javni dijalog vezan za sadržaj njihovih publikacija i za sve dobronamjerne sugestije i kritike.