Crnu Goru očekuje još jedan izborni proces koji će biti sproveden po zakonima za koje i domaća i međunarodna javnost smatra da nijesu adekvatni i da zahtijevaju značajna poboljšanja kako bi izborni proces mogao biti ocijenjen kao fer i demokratski, navela je zamjenica programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović.
Političke partije su, kako je dodata, pale na još jednom reformskom ispitu – nijesu željele uređeniji izborni ambijent i nijesu smatrale da je značajno ispuniti ovaj politički kriterijum za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
- Ni 1370 dana, ni formiranje nekoliko parlamentarnih radnih grupa za izbornu reformu nije bilo dovoljno partijama da adekvatno regulišu ono što je stub svake demokratije – izbore i izborne procese. Crna Gora i dalje nema “izbornu vlast” koja autoritetom jake institucije brani demokratske principe i povećava povjerenje građana u izborni proces. Nažalost, svi dosadašnji pokušaji reforme izborne administracije su propali jer našim političkim snagama odgovara politizovana izborna administracija koja radije čuva interes partija nego zakonitost izbornog procesa, istakla je Gvozdenović.
Želeći da ponovo skrene pažnju na nedostatak političke volje i kvalitetnih rješenja za izbornu reformu, Centar za demokratsku tranziciju (CDT) objavljuje analizu “Možemo li do efikasne izborne administracije” u kojoj su, kako dodaje, tretirali sve važne probleme koji stoje na putu depolitizaciji i profesionalizaciji izborne administracije, te ponudili opcije za njihovo rješavanje koje su u skladu sa domaćim i međunarodnim izbornim standardima. Dokument smo pripremili u saradnji sa Ministarstvom vanjskih i evropskih poslova Velikog Vojvodstva Luksemburg.
- Prvi korak je uspostavljanje ekspertske administracije sa manjim brojem članova i razvijenom stručnom službom. DIK treba da bude sastavljena od članova koji zadovoljavaju strogo postavljene uslove stručnosti i političke nepristrasnosti. Manji broj članova rezultiraće efikasnijim raspravama i donošenjem odluka. DIK je neophodno obezbijediti i finansijsku autonomiju. To se može uraditi po uzoru na postojeće modele finansiranja – tako da DIK predlaže nacrt budžeta i dostavlja ga nadležnom radnom tijelu Skupštine za poslove finansija, koje bi utvrđivalo Nacrt budžeta i dostavljalo ga Vladi, objašnjava ona.
Gvozdenović dodaje da u pogledu ostvarivanja nepristrasnosti, treba propisati da član DIK ne smije biti član niti aktivista političke partije, kao i da lice u periodu od pet godina nije bilo član organa političke partije ili kandidat na listi političke partije.
- U cilju osiguravanja nezavisnosti, potrebno je da mandat DIK traje duže od mandata Skupštine, kako njeni članovi ne bi bili pod pritiskom reizbora u slučaju promjene vlasti. Duži mandat osigurava i institucionalnu memoriju i stabilnost. Uspostavljanje profesionalne, ekspertske DIK treba da bude propraćeno i uvođenjem novih odgovornosti i obaveza za DIK, posebno u pogledu edukacije i unapređenja izbornog sistema te omogućavanja brze tabulacije rezultata izbora, smatra ona.
Prema riječima Gvozdenović, DIK mora dostići visoke standarde transparentnosti u cilju povećanja povjerenja u izbore.
- U tom pravcu, CDT pozdravlja zalaganje aktuelnog saziva DIK za uvođenje direktnog prenosa sjednica i povećanje svih segmenata otvorenosti ove institucije, zaključuje ona.