Prema njegovim riječima, ono što se moglo pročitati u nedavnom izvještaju Fridom housa "Nacije u tranziciji 2024" su poruke veoma slične onima koje se dobiju od partnerskih zemalja, kao i u brojnim drugim sličnim izvještajima.

- Razloga za svrstavanje Crne Gore u hibridne režime ima nekoliko, a jedan od njih su primijećene napetosti među nosiocima vlasti, naročito u okviru gradske vlasti u Podgorici. Neslaganja u Vladi povodom odabira vršioca dužnosti (v.d.) direktora policije su još jedan od razloga za takvu ocjenu - kazao je Radović Agenciji MINA.

Povodom tog izbora, kako je rekao, došlo je do sukoba unutar vladajuće većine, gdje su se mogle čuti optužbe o nezakonitom izboru v.d. direktora Uprave policije i najavljivale i tužbe u vezi sa tim.

Radović je naveo da je sudstvo i dalje grana vlasti koja trpi ozbiljne kritike po pitanju nezavisnosti, što ukazuje na neophodnost reformi.

- Tome u prilog govori i nedavni izvještaj Sudskog savjeta u kojem je navedeno da se u sudstvu nalazi čak skoro 70 hiljada neriješenih predmeta, što je razlog za ozbiljnu zabrinutost - kazao je Radović.

On je rekao da se dešava da se određeni zakoni usvajaju po skraćenom postupku, ili bez javne rasprave što, kako smatra, šalje izutetno lošu poruku za domaću i međunarodnu javnost.

- Važno je pomenuti i nacrt Zakona o sprečavanju korupcije, koji u članu 44 stav 2 predviđa uvođenje amnestije za sve javne funkcionere koji su prije pet i više godina predali netačne izvještaje o prihodima i imovini - kazao je Radović.

Pored tog člana, kako je dodao, postoji još niz predloženih odredbi koje ne doprinose unapređenju u toj oblasti, pa je neophodno ponovo temeljno revidirati nacrt zakona.

Radović je ukazao da su tu još i pojedinačni slučajevi, kao što je odbijanje umjetničkog direktora Nikšićkog pozorišta da odobri igranje predstave koja se bavi temom nasilja nad ženama.

- Zabrinjavajuće je to što je direktor naveo da je to njegova lična odluka, što je nedopustvo, a takođe i to što je nakon toga predsjednik opštine Nikšić izjavio da će se predstava održati u Nikšićkom pozorištu, što ukazuje na nesređeni odnos u našim institucijama sistema - rekao je Radović.

On je istakao da se u izvještaju Fridom hausa, takođe, navodi da je zabilježen pad indeksa demokratije u Crnoj Gori sa 3,79 na 3,75.

- Možemo reći da se izrazi "demokratija" i "vladavina prava" prečesto koriste kao fraze, ali još u praksi imamo prisutne probleme u obliku partijskog zapošljavanja, korupcije, nepotizma, lošeg funkcionisanja institucija, kao i nedostatak meritokratije - naveo je Radović.

Zato je, kako je poručio, neophodno što prije reagovati i raditi na unapređenju u pogledu tih oblasti, što jeste moguće.

- Uz malo truda i znanja, ali i uz ostavljanje ličnih i partijskih interesa po strani, Crna Gora bi mogla brzo da postane uspješna priča i primjer na Balkanu i da baštini demokratiju, vladavinu prava i meritokratiju u punom smislu - naglasio je Radović.

Kako je naveo, kada se posmatra stanje i funkcionalnost opština kao što su Šavnik, Budva i Andrijevica, onda ne iznenađuje pad indeksa lokalne demokratske uprave sa 4,25 na 4.

- Nakon skoro godinu i po, izbori u Šavniku se moraju završiti što prije, ili se uvesti prinudna uprava, a to su i poruke sa međunardonih adresa - kazao je Radović.

Prema njegovim riječima, Budva i Andrijevica već duže vrijeme imaju probleme u funkcionisanju na skupštinskom nivou, i morali su biti raspisani vanredni izbori.

- Očekujem da će se mnogi nagomilani problemi riještiti i da nećemo imati slučaj da pritvorni predsjednik opštine potpisuje zarade i ostala važna dokumenta za opštinu, ili da skupština grada mjesecima ne funkcioniše - dodao je Radović.

On je rekao da se može zaključiti da su, nakon 30. avgusta 2020. godine, ostvarene određene slobode.

- Da smo shvatili da možemo mijenjati vlast, da promjena vlasti nije traumatična, i zato imamo i treću vladu u tri godine", objasnio je Radović.

On je dodao da, ipak, brzina promjena koje se dešavaju nije onakva kakvu su građani očekivali, s obzirom na to da je do promjene došlo prije tri godine.

- Zato je politička nestabilnost i očekivana, sa promijenjene tri vlade, ali je ona i dovela do usporavanja suštinskih reformi u crnogorskom društvu - rekao je Radović.

Toga, kako je poručio, moraju biti svjesni svi donisooci odluka i u narednom periodu moraju ostaviti usko stranačke interese po strani i raditi na konkretnim reformama koje su neophodne.

Radović je istakao da će, u tom cilju, dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) biti značajan uspjeh ove Vlade, ali da je to samo međustanica, odnosno početak reformi koje se tek očekuju.

- Nosioci vlasti moraju biti svjesni da nas čeka još mnogo posla. Sada imamo priliku za ulazak u Evropsku uniju, koju nijesmo iskoristili prije dvije decenije, kada smo imali veliku podršku u postmiloševićevom periodu, i očekujemo jasno i konkretno djelovanje naših donosilaca odluka koji će tu priliku na pravi način i iskoristiti - poručio je Radović.