Europarlamentarci razmišljaju o drugačijem načinu odlučivanja: Ukidanje konsenzusa šansa za brži prijem Crne Gore u EU

Nema proširenja Evropske unije bez ukidanja jednoglasja u donošenju odluka, smatraju autori izvještaja Evropskog parlamenta koji je nedavno usvojen. 

Petoro zastupnika liberala, narodnjaka, socijalista, zelenih i ljevice, četvoro Njemaca i Holanđanin, autori su izvještaja u kojem se predlaže izmjene evropskih ugovora, između ostalog kako bi se ukinulo jednoglasno odlučivanja pri donošenju odluka, jačale zakonodavne nadležnosti Evropskog parlamenta i uspostavila energetska i odbrambena Unija.

Izvještaj je prihvaćen s 291 glasom "za" i 274 "protiv", prenosi agencija HINA.

– Od Lisabonskog ugovora svijet se dramatično promijenio – rekao je dan ranije u raspravi o izvještaju liberal Gi Verhofstat na plenarnoj sjednici u Strazburu.

On je ocijenio da ovakva EU nije spremna za "brutalniji svijet", niti na proširenje.

– Reagujemo premalo ili prekasno jer smo paralizovani jednoglasnim odlučivanjem pri donošenju odluka – rekao je taj bivši belgijski premijer, koji tvrdi da su pravo veta i ucjene postali standardna praksa u EU.

Evropski savjet odlučuje jednoglasno, a Savjet Evropske unije se tim načelom koristi pri donošenju odluka o nizu osjetljivih pitanja poput spoljne i bezbjednosne politike, finansija, dijela odredbi u pravosuđu i unutrašnjim poslovima, članstva u EU i drugih.

Unutar Evropske unije traju rasprave treba li jednoglasno odlučivanje zamijeniti kvalifikovanom većinom, kako bi se odlučivanje ubrzalo, ali tome se protivi niz država.

Verhofstat i kolege predlažu stvaranje "pojačane" kvalifikovane većine kojom bi odluke donosile dvije trećine članica koje predstavljaju više od 50 odsto stanovništva. On tvrdi da bi se time "dramatično poboljšao" status manjih ili srednje velikih članica. Naglasio je da se time ne stvara evropska superdržava i da se bez te reforme EU ne može proširiti.

Andrijana Radović iz Preokreta kaže za "Dan" da princip konsenzusa koji se primjenjuje kada članice Evropske unije odlučuju o proširenju, ali i o nizu drugih važnih pitanja iz domena spoljne politike, nerijetko otežava funkcionisanje.

– Iako je pravilo jednoglasnosti svojevrstan garant jednakosti između "velikih" i "malih", situacije u kojima jedna zemlja blokira cjelokupan proces druge nameće potrebu za reformom takvog sistema. Sve češće izjave zvaničnika EU o razmatranju novih modela odlučivanja, poput glasanja kvalifikovanom većinom, možda su razlog za radovanje zemljama zapadnog Balkana, ali ćemo vidjeti koliko su realne i da li će moguće reforme unutar institucionalnog sistema EU uticati na datume pristupanja. Svakako, zemlje kandidati treba da se usmjere na ispunjavanje obaveza iz pristupnih pregovora i da primarno što prije na nivou država osiguraju političku stabilnost i unutrašnje reforme kao ključni uslov društvenog i ekonomskog napretka, a samim tim i preduslov punopravnog članstva u evropskoj zajednici – kaže Radović.

Na drugoj strani, Sven Simon iz Evropske narodne stranke istakao je da to pitanje nije izbor između federalizma i nacionalnih država, nego način da EU postane usredsređenija i sposobnija za djelovanje.

– Moramo postići odbrambenu uniju kako bismo mogli da se odbranimo, što danas nije slučaj – rekao je Simon, naglasivši i potrebu energetske saradnje.

Kako je dodao, Evropa mora da zaštiti svoje granice, što je nemoguće bez dogovora o migracijskoj politici, koji je stalno blokiran ulganjem veta.

Zabrinutim kolegama poručuje da je ovo prvi korak na dugom putu, jer eventualna reforma ugovora treba da bude odobrena od svih članica.