Gorgević je na marginama „Evropa Samita“ u organizaciji Instituta regiona Evrope (IRE) koji je održan u Salzburgu imala je niz bilateralnih sastanaka sa zvaničnicima država članica EU. Gorčević se susrela se sa ministrom vanjskih poslova Mađarske Peterom Sijartom, austrijskom saveznom ministarkom za EU i ustav Karoline Etštadler, kao i sa ministrom regionalnog razvoja i fondova EU Hrvatske Šimetom Erlićem i ministrom kohezije i regionalnog razvoja Slovenije Aleksanderom Jevšekom.
Ministarka je sagovornike upoznala sa napretkom Crne Gore u pregovaračkom procesu i uspješno završenom Reformskom agendom za Plan rasta za Zapadni Balkan.
– Crna Gora u ovoj godini treba da održi treću Međuvladinu konferenciju i kruniše uspješnu prvu godinu rada Vlade zatvaranjem četiri pregovaračka poglavlja. Ovome je prethodio period stagnacije i ovo je prvi put nakon sedam godina da Crna Gora privremeno zatvara poglavlja. Očekuje se da će se to dogoditi na međuvladinoj konferenciji sa EU do kraja decembra – objasnila je Gorčević.
Kada je u pitanju Reformska agenda za Plan rasta, Gorčević je objasnila da je Crna Gora pripremila set reformi, ali i niz projekata koji su uključeni u ovaj dokument i koji će biti finansirani sa 383 miliona eura koje su opredijeljene za Crnu Goru do 2027. godine.
– Prva tranša se očekuje već do kraja godine, a pored toga, Crna Gora će se uskoro pridružiti Jedinstvenom području za plaćanje u eurima - SEPA, pojednostavljujući prekogranične finansijske transakcije i unapređujući poslovanje i dodatno privući kompanije iz EU – kazala je Gorčević.
Sijarto pozdravio je trud i zalaganje Crne Gore i veliki napredak u pregovaračkom procesu i kazao da je za Crnu Goru situacija sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja jasna. Mađarska priprema Međuvladinu konferenciju na kojoj će se, u toku njihovog predsjedavanja Savjetom EU, Crna Gora zatvoriti četiri poglavlja. On je dodao da je jedan od najvažnijih ciljeva mađarskog predsjedavanja proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan.
– Austrija se zalaže za pristup zasnovan na zaslugama, a Crna Gora je najdalje odmakla u pregovaračkom procesu i vjerujem da može postati 28. članica Evropske unije do 2028. godine. Prijem Crne Gore u Uniju može biti motivacija i primjer ostalim državama kandidatima kako ne bi izgubili vjeru u proces i vidjeli da je proširenje moguće – kazala je ministarka Etštadler na sastanku.
Sa hrvatskim ministrom regionalnog razvoja i fondova EU razgovarala je o transformaciji IPA u regionalne fondove i kako se pripremiti za to što nas očekuje nakon članstva. Erlić je kazao da je neophodno ojačati administrativne kapacitete kako bi se odgovorilo na izazove regionalnih fondova i iskoristila sva EU sredstva koja su stavljena na raspolaganje. On je poručio da model Hrvatske može biti primjenjiv i za Crnu Goru jer se pokazao kao uspješan, a po odobrenim sredstvima Hrvatska je među prvima u EU.
– Hrvatska je primjer da članstvo u Evropskoj uniji ima transformativnu moć, a mi želimo sve susjedne države u EU. To je garancija sigurnosti koja je potrebna Uniji, ali i državama kandidatima – rekao je Erlić.
Jevšek ponudio je pomoć Slovenije u oblasti kohezione politike kako bi se Crna Gora pripremila za ono što dolazi nakon punopravnog članstva – regionalni fondovi koji donose mnogo više prilika i novca. On je kazao da je Slovenija spremna da podijeli znanje i iskustvo u oblasti EU fondova kako bi se ojačali kapaciteti crnogorske administracije.
Gorčević imala je priliku da razgovara i sa podsekretarkom u Ministarstvu vanjskih poslova Letonije, Igridom Levrence, kao i direktorom Agencije za ekonomsku saradnju i razvoj (AED) Diterom Hempelom o ekspertskoj pomoći koja je Crnoj Gori potrebna u svim oblastima jer su kapaciteti kojima raspolaže ograničeni, a pred njom je ogroman posao kako bi zatvorila sva pregovaračka poglavlja i pripremila se za članstvo.
