Predsjednik Skupštine najavio je novu budžetsku stavku kojom bi svaki poslanik/ca mogao angažovati po jednog savjetnika/cu.
Kako navodi Gvozdenović, ostalo je nejasno prati li predsjednik parlamenta strateška i planska dokumenta Skupštine, pa je novi budžetski rashod ulaganje u kontinuirani razvoj Službe Skupštine, kako bi se povećala baza profesionalnog i stručnog kadra izabranog na javnim konkursima.
- Ili se, ipak, planira dodatno prelivanje novca građana i građanki političkim partijama, kako bi se nastavilo namirivanje partijske alavosti po dubini i zapošljavanje kadra bez odgovarajućih kompetencija u najvažnijoj instituciji demokratije - dodala je.
Ukoliko najava znači ovaj drugi scenario, smatra Gvozdennović, to će predstavljati učvršćivanje partitokratije i neznanja.
Ona je kazala da dolazimo do apsurdne situacije da sa nikad više savjetnika/ca imamo nikad manje znanja u Skupštini Crne Gore.
- Podsjećamo da parlamentarne partije već dobijaju ogromna sredstva iz budžeta za redovan rad, iz koga mogu pokriti troškove savjetovanja. U 2023. godini je za finansiranje redovnog rada parlamentarnih političkih partija opredijeljeno 6,35 miliona eura. Za finansiranje ženskih organizacija u političkim subjektima opredijeljeno je dodatnih 635 hiljada eura. Partije dobijaju i sredstva za redovan rad iz lokalnih budžeta, a iz državnog budžeta se plaćaju i troškovi zakupa njihovih poslovnih prostorija - navela je.
Pružanje kvalitetne stručne i tehničke podrške poslanicama i poslanicima je, kako kaže, osnovni zadatak Službe Skupštine, i on je sadržan u važećim strateškim i planskim dokumentima parlamenta.
- Pravilnikom o sistematizaciji i organizaciji Službe Skupštine je propisano da se Sektoru za podršku zakonodavnoj i nadzornoj funkciji Skupštine obavljaju, između ostalog, stručni i drugi poslovi za potrebe predsjednika radnog tijela, zamjenika predsjednika radnog tijela, poslanika i generalnog sekretara u vršenju njihovih funkcija; pripremanje predloga akata i drugih materijala po zahtjevu predsjednika, potpredsjednika Skupštine, predsjednika radnog tijela i poslanika; pružanje stručne pomoći poslanicima u formulisanju amandmana, i pripremanje materijala za potrebe poslanika u vezi glasanja - rekla je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, na kraju 2023. godine, Skupština Crne Gore imala je 210 zaposlenih, od čega 194 službenika/ca i namještenika/ca. Polovina njih radila je na podršci poslanicima/cama u sektoru za zakonodavne i nadzorne aktivnosti i sektoru za istraživanja, dokumentaciju i IT.
Kadrovskim planom su, navela je, predviđena i nova zapošljavanja.
- Ovo su službenici/ce koji trebaju da pružaju podršku poslanicima/cama. To su kadrovi u čiju kontinuiranu obuku treba ulagati, kako bi što bolje ispunjavali svoje zadatke u službi trenutnog i budućih saziva parlamenata. Slobodna radna mjesta treba popuniti najboljim novim kadrovima koji će godinama i decenijama svojim znanjem i profesionalnošću doprinositi jačanju parlamentarizma i demokratije, radeći objektivno, nepristrasno i posvećeno - istakla je zamjenica izvršnog direktora CDT-a.
Poručila je da se ne smije dozvoliti da novac građana/ki završi u partijskim kasama pod izgovorom jačanja kapaciteta Skupštine.
- Nakon što smo svjedočili partijskim zloupotrebama u državnim preduzećima i upravnim organima, ovakva praksa ne smije postati standard i u najvažnijoj instituciji predstavničke demokratije. Građani i građanke Crne Gore zaslužuju parlament koji ulaže u stručnost i profesionalizam, a ne u zadovoljenje partijskih interesa - zaključuje Gvozdenović.
