Crna Gora je kandidatkinja za članstvo u EU, koja je ostvarila najveći napredak, ali preostaje da zatvori veliki broj poglavlja. Koje oblasti zahtijevaju dodatne napore?
Ivanović: Upravo tako, Crna Gora je predvodnica u procesu evropske integracije, otvorili smo sva pregovaračka poglavlja, a tri privremeno zatvorili. Imajući u vidu sve izazove i globalne krize, možemo to smatrati uspjehom. Prema novoj metodologiji, poglavlja 23 i 24 su među prvima koja se otvaraju i posljednja koja se zatvaraju, pa tako, usmjeravaju dalji napredak.
Fokusirani smo na ispunjavanje mjerila u oblasti vladavine prava i dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) u junu ove godine.
Tokom posljednjih mjeseci, Crna Gora je uspjela da udahne novu energiju u cjelokupni proces i riješi pitanja koja su godinama opterećivala pregovore. Nastavljamo istim tempom, čvrsto vjerujući da pregovarački proces može biti završen u narednih nekoliko godina i da Crna Gora može postati prva sljedeća članica EU.
Da li dijelite mišljenje da Plan rasta za Zapadni Balkan od 6 milijardi eura može promijeniti sve (biti gamechanger)?
Ivanović: Novi Plan rasta za Zapadni Balkan zaista bi mogao biti prekretnica, posebno za zemlje poput Crne Gore, koja je predvodnica u pregovorima i nema otvorenih pitanja sa svojim susjedima. Drugi važan aspekat je potencijal koji ovaj plan pruža zemljama regiona u pogledu mogućnosti da osjete koristi članstva i prije samog pristupanja, prevashodno kroz jačanje njihovih ekonomija. U tom kontekstu, zalažemo se za realizaciju ideja poput postepenog otvaranja EU tržišta za zemlje Zapadnog Balkana, te pristupa jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA)… Vlada Crne Gore je u potpunosti spremna da završi svoj dio posla i radi na sprovođenju reformi, u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom. S druge strane, Plan rasta je značajan instrument i u samoj pripremi EU za naredne krugove proširenja.
U martu, tokom Vaše posjete Grčkoj, obje zemlje su izrazile spremnost da dalje jačaju saradnju. U kojim oblastima očekujete napredak?
Ivanović: Drago mi je što sam bio u prilici da nedavno boravim u zvaničnoj posjeti Grčkoj. Kao što ste rekli, tom prilikom su Crna Gora i Grčka, kao prijateljske zemlje i saveznice, potvrdile posvećenost jačanju bilateralnih veza i saradnje. Za Crnu Goru je veoma važno to što Grčka u potpunosti podržava naš ključni vanjskopolitički prioritet, a to je pristupanje EU. Istovremeno, to je još jedna oblast u kojoj možemo još intenzivnije sarađivati i produbiti našu saradnju.
Zahvalni smo Grčkoj što je snažan zagovornik proširenja EU. U pogleda daljeg napretka u našim odnosima, rekao bih da je fokus definitivno na jačanju ekonomske, ali i kulturne saradnje. Nedavno su se u Atini sastali predsjednici vlada Crne Gore i Grčke Milojko Spajić i Kirijakos Micotakis, a predsjednik Crne Gore Jakov Milatović govorio je na svečanom otvaranju Ekonomskog foruma u Delfima, na kojem sam i ja učestvovao. Uvjeren sam, da sve to, potvrđuje obostranu posvećenost otvaranju novih poglavlja bilateralne saradnje u periodu koji je pred nama, o čemu je i razgovarano na pomenutim sastancima na visokom nivou.
Grčki F-16 nadgledaju vazdušni prostor vaše zemlje u okviru NATO-a u saradnji sa Italijom. U čemu se još ogleda saradnja u oblasti odbrane?
Ivanović: Možda je ovo dobra prilika da se podsjetimo da Grčka i Crna Gora nisu vezane samo današnjom saradnjom, već i mnogim istorijskim vezama. Danas, grčki avioni čuvaju vazdušni prostor Crne Gore, a još jedan dobar primjer saradnje u oblasti odbrane je školovanje naših kadeta na prestižnim grčkim vojnim akademijama od 2007. godine.
Nacionalne tenzije i dalje postoje na Zapadnom Balkanu. Da li ste zabrinuti?
Ivanović: Nažalost, Zapadni Balkan je, tokom svoje istorije, pretrpio ratna razaranja i sukobe. Međutim, vjerujem da postoji dovoljno političke mudrosti u regionu da se zemlje dalje usmjere ka razvoju, jačanju dijaloga i međusobnom razumijevanju. Činjenica da dijelimo evropsku perspektivu predstavlja važnu prednost i priliku. Uvjeren sam da je evropska budućnost najbolji put ka obezbjeđivanju trajne stabilnosti i prosperiteta u regionu i da nikome na Zapadnom Balkanu nije u interesu da podstiče tenzije ili produbljuje podjele. Što se tiče Crne Gore, prepoznati smo kao
konstruktivan susjed i primjer kako se njeguju saradnja i dobrosusjedski odnosi. Ponosni smo na tu poziciju i nastavićemo da baštinimo takav pristup i u budućnosti.
Šta vas posebno zabrinjava u vezi sa situacijom na Bliskom istoku?
Ivanović: Što se tiče situacije na Bliskom istoku, Crna Gora ima jasan i principijelan stav. Najoštrije smo osudili terorističke napade Hamasa na Izrael 7. oktobra, ali i istakli da Izrael svoj odgovor na napad i pravo da se brani mora ostvarivati u okvirima međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija, u cilju zaštite civila. Ono što je od izuzetne važnosti i za šta se zalažemo, jesu napori za uspostavljanje humanitarnog primirja koje bi dovelo do trajnog prekida vatre, bezuslovnog oslobađanja svih talaca i brzog, sigurnog i neometanog dostavljanja humanitarne pomoći civilima. Istovremeno, vjerujemo da je dvodržavno rješenje jedini put ka postizanju trajnog mira. Palestinci i Izraelci imaju jednaka prava da žive u sigurnosti, dostojanstvu i miru. Potrebno je da diplomatija preuzme primat, jer bez obnove pregovora i postizanja dogovora krug nasilja će se ponavljati i produbljivati.
