Crna Gora je postigla samo ograničeni napredak u pravosudnom sistemu i borbi protiv korupcije, a preporuke od prošle godine samo su djelomično ispunjene, ocijenjeno je u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru.

Izvještaju, koji je predstavljen danas, navodi se da vlade i Skupština nijesu uspjele da pokažu u praksi angažovanje u pogledu reformske agende u vezi sa Evropskom unijom (EU).

Iz EK su kazali da su nastavljene političke tenzije, polarizacija, odsustvo konstruktivnog angažmana između političkih partija i neuspjeh u izgrađivanju konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa.

To je, kako se navodi u dokumentu u koji je agencija MINA imala uvid, dovelo do pada dvije vlade tokom izglasavanja nepovjerenja.

- Na valjano funkcionisanje crnogorskih institucija uticala je politička nestabilnost, nestabilnost vlade i tenzije unutar vladajućih većina, zastoj u procesu donošenja odluka i sprovođenju reformi, kaže se u dokumentu.

Kako se podsjeća, glavna pravosudna tijela, uključujući Ustavni sud, radila su u nepotpunom sastavu zbog nemogućnosti Skupštine da izabere nove članove, čime je narušeno njihovo funkcionisanje.

Iz EK su naveli da od sredine septembra Ustavni sud nije mogao ispuniti svoju ulogu zbog nedostatka kvoruma, što je pojačalo političku neizvjesnost.

Oni su ocijenili da je potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom uticalo na političku atmosferu i podiglo tenzije.

- Sve u svemu, vlade i Skupština nijesu uspjeli da pokažu u praksi svoje angažovanje u pogledu reformske agende u vezi sa EU, kaže se u dokumentu.

Navodi se da nije bilo napretka u pogledu sveobuhvatne reforme izbornog pravnog i institucionalnog okvira, uključujući preporuke OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), nakon promatračke misije parlamentarnih izbora 2020.

- Skupštinski odbor za sveobuhvatnu izbornu regormu nije bio operativan od juna do novembra prošle godine, a u ovoj godini sastao se samo dva puta, prije nego što mu je mandat prestao u julu. Lokalni izbori održani su u pet opština, rekli su iz EK.

Oni su podsjetili da je u maju Skupština usvojila amandmane kojima je omogućeno da se preostali lokalni izbori održe u istom danu, kao i da je u julu Ustavni sud te amandmane proglasio neustavnim.

- I dalje je potrebno obezbijediti kredibilan, nezavistan i efektivan odgovor na takozvanu aferu koverta, kazali su iz EK.

Oni su naveli da je rad parlamenta obilježen bojkotima vladajuće većine i opozicije, smjenama vlada i smjenom dva šefa parlamenta.

- To je značajno uticalo na proces donošenja zakona. Nije bilo kredibilnog političkog dijaloga i konstruktivnog angažmana političkih partija u cilju jačanja parlamentarne odgovornosti i nadzora vlade, istakli su iz EK.

Ocijenili su da je potrebno dodatno regulisati saradnju vlade i parlamenta, kako bi se poboljšalo učešće Skupštine u procesu pristupanja EU i nadzor nad njim.

- Parlament je nastavio da jača svoju transparentnost uspostavljanjem nekoliko servisa usmjerenih ka građanima. Kapacitet parlamenta da integruiše i nadzire pitanja ravnopravnosti polova treba poboljšati, kaže se u dokumentu.

Iz EK su ocijenili da je Crna Gora je umjereno spremna za reformu javne uprave i dodali da je postignut ograničen napredak, uključujući usvajanje nove strategije za reformu javne uprave.

Oni su kazali da se posljedice izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima nastavile da budu vidljive kroz kadrovske promjene, gubitak znanja o procesu pristupanja EU i uopšteno usporavanja tempa reformi.

- Smanjeni zahtjevi uvedeni tim izmjenama izvor su stalne zabrinutosti u pogledu zapošljavanja na osnovu zasluga, kompetencije i nezavisnosti državnih službenika. Dodatno, nacrt izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi na sličan bi način smanjio takve zahtjeve na lokalnom nivou, smatraju u EK.

Oni su podsjetili da parlament još nije usvojio amandmane na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, dodajući da učinkoviti lanac odgovornosti unutar uprave tek treba uspostaviti.

- Potrebna je snažna politička volja za efektivno rješavanje pitanja povezanih sa zapošljavanjem na temelju zasluga, optimizacijom državne uprave i sprovođenjem upravljačke odgovornosti, kaže se u dokumentu.

Kako se ocjenjuje, Crna Gora je postigla ograničeni napredak u pravosudnom sistemu, budući da je i dalje potrebno implementirati ključne reforme u toj oblasti.

- Došlo je do određenih imenovanja na visokom nivou, dok je nekoliko drugih, uključujući i Ustavni sud još uvijek u toku. Praćenje odgovornosti pravosuđa i dalje je ograničeno, rekli su iz EK.

Oni su poručili da je potrebno dalje jačati nezavisnost, integritet, odgovornost i profesionalizam u pravosuđu, ali i njegovu efikasnost.

Kako su naveli, Crna Gora nastavlja da napreduje u pogledu suočavanja sa ratnim zločinima.

- Crna Gora je dostigla određeni nivo spremnosti u borbi protiv korupcije. Postignut je ograničeni napredak, a preporuke od prošle godine samo su djelomično ispunjene, rekli su iz EK.

Oni su naveli da je popravljena evidencija o suzbijanju korupcije, posebno zahvaljujući pozitivnom trendu u radu Agencije za sprječavanje korupcije.

- Crna Gora još mora da poboljša svoju evidenciju istraga, kaznenih progona i pravosnažnih presuda u borbi protiv korupcije, uključujući korupciju na visokom nivou, kaže se u dokumentu.

Kako se dodaje, Crna Gora je, u pogledu borbe protiv organizovanog kriminala, postigla određeni napredak u adresiranju preporuka od prošle godine, a posebno u pogledu efikasnosti krivičnih istraga.

- Ponovo je uspostavljena puna upotreba posebnih istražnih radnji. Zakonskim izmjenama uvedene su mjere zaštite od političkog uticaja na imenovanje ili razrješenje direktora policije, kaže se u dokumentu.

Navodi se da su uhapšene neke ključne osobe iz organizovanih kriminalnih grupa, kao i da je zabilježen rekord u zapljeni droge.

- U porastu je i broj pravosnažnih presuda u slučajevima organizovanog kriminala. Međutim, potrebno je poboljšati evidenciju sudskih odluka o krijumčarenju duvana i pranju novca, primjeni finansijskih istraga i kapacitetu za oduzimanje imovine stečene kriminalnim djelovanjem, istakli su iz EK.

Prema njihovim riječima, Crna Gora tek treba da razriješi neke sistemske nedostatke u pravosuđu, uključujući način na koji se predmeti organizovanog kriminala rješavaju na sudovima.

- To će zahtijevati politiku odvraćanja kazni i reviziju korištenja sporazuma o priznanju krivice u slučajevima organizovanog i teškog kriminala, smatraju u EK.

Oni su rekli da Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje međunarodne obaveze u pogledu ljudskih prava, ali su i dalje potrebni dodatni napori da se legislativni okvir u potpunosti primijeni.

- Što se tiče slobode izražavanja, Crna Gora ima koristi od pluralističkog medijskog okruženja i postigla je određeni nivo pripremljenosti. Postignut je ograničen napredak u pogledu preporuka od prošle godine, kazali su iz EK.

Kako su ocijenili, zakonski okvir o zaštiti novinara i drugih medijskih radnika unaprijeđen je usvajanjem strožih kazni za napade i prijetnje novinarima i ometanje ili sprečavanje u obavljanju posla.

Kako se ističe, nedostatak efektivnih sudskih epiloga važnih starih slučajeva i dalje je razlog za ozbiljnu zabrinutost.

- Neophodni su trajni napori u borbi protiv dezinformacija i ograničavanju efekata uznemiravanja na društvenim mrežema i govora mržnje, bez nesrazmjernog ograničavanja slobode izražavanja, poručili su iz EK.

U pogledu dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje, u EK smatraju da Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja u regionu i sa susjednim državama članicama EU.

- Odnosi sa Srbijom ostaju izazovni, ali obje strane signaliziraju veću spremnost za resetovanje odnosa i rad na rješavanju otvorenih pitanja. Generalno, Crna Gora aktivno učestvuje u regionalnoj saradnji, navodi se u Izvještaju.

U pogledu sposobnosti Crne Gore da preuzme obaveze iz članstva u EU, država je, kako se navodi, nastavila rad na usklađivanju sa pravnim tekovinama EU u mnogim oblastima, ali je u cjelini postignuti napredak bio ograničen.