Evropski parlament (EP) podstiče predsjednika, novi Parlament i Vladu Crne Gore da se usredsrede na ključne reforme koje su potrebne da bi zemlja ostvarila napredak u integraciji u EU, i ostaje spreman da sarađuje sa svim političkim akterima kako bi podržao zemlju u održavanju njenog strateškog kursa, navodi se u prvom Nacrtu izvještaja Evropskog parlamenta za Crnu Goru, izvjestioca Tonina Picule.
U dokumentu se ističe žaljenje zbog činjenice da su visoke političke tenzije, polarizacija, neuspjeh u izgradnji konsenzusa o pitanjima od nacionalnog interesa i nedostatak međustranačkog dijaloga zaustavili napredak u reformama vezanim za EU i gurnuli Crnu Goru u duboku političku i institucionalnu krizu.
Crna Gora se pohvaljuje zbog dugogodišnje posvećenosti integraciji u EU, koja je potkrijepljena visokim nivoom javne podrške, ali se i ističe da napredak u pregovorima zavisi od ispunjavanja privremenih mjerila u oblasti vladavine prava, prenosi portal RTCG.
Parlament izražava žaljenje što nijedno poglavlje nije zatvoreno u proteklih šest godina.
U nacrtu izvještaja ističe se ozbiljna zabrinutost zbog zlonamjernog stranog uplitanja, napora za destabilizaciju, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane stranih aktera u Crnoj Gori.
Napominje se da se vjerske institucije mogu koristiti kao sredstvo za spoljni uticaj i osuđuje srpsko miješanje u tom pogledu;
Osuđuje se i sajber napad u avgustu 2022. na digitalnu infrastrukturu Crne Gore i naša zemlja poziva da aktivno pojača otpornost usvajanjem strategije za suzbijanje hibridnih prijetnji i relevantnog akcionog plana.
S druge strane, u dokumentu je pozdravljeno kontinuirano puno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sve sankcije usvojene nakon ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, kao i materijalna i humanitarna podršku Ukrajini.
Pozdravlja se aktivno učešće Crne Gore u misijama i operacijama zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike EU, te u misijama NATO-a.
Prioritetno finalizovati imenovanja sudija
Evropski parlament izražava žaljenje zbog usvajanja kontroverznog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku od strane Skupštine Crne Gore u decembru 2022. godine i pozdravlja pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona od strane Ustavnog suda, navodi se u dokumentu.
Pozdravlja se imenovanje troje sudija Ustavnog suda kao korak ka rješavanju ustavne krize, ali i žali zbog činjenice da je Ustavni sud ostao bez kvoruma od septembra 2022. Europoslanici pozivaju novi parlament da prioritetno finalizira imenovanja sudija;
Primjećuju se napori koji se ulažu u borbi protiv organizovanog kriminala kroz zakonodavne promjene i hapšenje ključnih ličnosti, sve veći broj pravosnažnih presuda, ali i dalje postoji zabrinutost EP zbog dugih suđenja i čestih odgađanja.
U nacrtu izvještaja EP ponovljen je poziv da se izbori na lokalnom nivou održe istog dana, pozdravlja činjenica da su izbori u 14 opština održani istog dana u oktobru 2022. i poziva na snažan zakonodavni okvir u tom pogledu.
EP napominje da su predsjednički i parlamentarni izbori 2023. godine bili konkurentni, da su kandidati mogli slobodno da vode kampanju i da su uživali jednake mogućnosti da dopru do glasača. Međutim i dalje postoji zabrinutost zbog ranjivosti medija na unutrašnje i spoljne uticaje u pogledu izvještavanja o kampanji.
U dokumentu se Crna Gora poziva da uspostavi kredibilan i efikasan odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju i konstatuju se poboljšanja u prevenciji korupcije i pozitivan trend u radu Agencije za sprečavanje korupcije.
Popis sprovesti do kraja godine u skladu sa standardima EU
Evropski parlament poziva Crnu Goru da pojača napore u borbi protiv govora mržnje, uznemiravanja na mrežama, politički pristrasnog izvještavanja i stranog uticaja u crnogorskim medijima. Poslanici izražavaju zabrinutost zbog duboke političke polarizacije i pritiska koji se vrši na lokalno medijsko tržište širenjem regionalne medijske konkurencije.
U izvještaju se pozdravljaju neki pozitivni koraci, kao što je uvođenje strožih kazni za napade i prijetnje novinarima i uspostavljanje ad hoc komisije za praćenje nasilja nad medijima, međutim, ponavlja se potreba za efikasnom implementacijom nalaza i preporuka komisije.
Crna Gora se poziva da sprovede popis stanovništva i stanova do kraja ove godine u skladu sa EU i međunarodnim standardima.
Sa zabrinutošću se primjećuje potpisivanje Temeljnog sporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom usred kritika civilnog društva i političkih neslaganja.
Oklijevanja oko “Otvorenog Balkana”
U dokumentu se primjećuje aktivno učešće Crne Gore u regionalnoj saradnji, a poslanici podsjećaju na svoje oklijevanje u vezi sa inicijativom Otvoreni Balkan i primjećuju učešće Crne Gore na junskom i septembarskom samitu kao posmatrača.
S druge strane, pozdravljaju se nedavni sporazumi u kontekstu Berlinskog procesa.
Crna Gora se poziva na preduzimanje konkretnih koraka za rješavanje dugotrajnih bilateralnih sporova na konstruktivan i dobrosusejdski način.
Nastaviti usklađivanje sa viznom politikom
Evropski parlament u nacrtu izvještaja pozdravlja odluku Crne Gore da 31. decembra 2022. prekine državljanstvo putem investicionog programa i naglašava potrebu za daljim usklađivanjem sa viznom politikom EU.
Pozdravlja se ublažavanje stope inflacije, ali napominje da je ona i dalje jedna od najviših u Evropi.
U izvještaju se primjećuje smanjenje javnog duga Crne Gore, ali se i dalje izražava zabrinutost zbog ranjivosti vezanih za dug i Crna Gora poziva da preduzme dalje korake ka održivosti javnih finansija i da razvije mjere za smanjenje sive ekonomije.