– To je obećano građanima, a kao rezultat smo dobili iste loše prakse iz prošlosti u vidu populizma, partijskog zapošljavanja, korupcije i drugih bolnih tačaka kojih se, nažalost, izgleda nećemo tako lako riješiti – kaže Milatović u intervjuu za "Dan".
On ističe da bi volio da mu neko pokaže gdje je izašao iz svojih ustavnih nadležnosti i koji to član Ustava sprečava predsjednika države da iznosi mišljenje o politikama za koje smatra da su štetne za interese zemlje i njenih građana.
– To što moji prethodnici, iz ovih ili onih razloga, nisu nalazili za shodno da "uđu u cipele" običnog građanina Crne Gore, njegovih socio-ekonomskih prava i potreba, ne znači da je to bilo ispravno – poručuje Milatović.
Većina Vaših kritika odnosi se na rad Vlade. Ocijenite nam njen rad u ovih 10 mjeseci od kada je formirana.
– Kada ocjenjujete nečiji rad, uvijek polazite od onoga što su proklamovani ciljevi i da li su oni ostvareni. Prioriteti države tiču se evropskih integracija, dobrosusjedskih odnosa, ekonomskog napretka, vladavine prava i smanjenja podjela u društvu.
Kao što znate, pozdravio sam dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) kao zajednički rezultat zalaganja cijelog društva da što prije postanemo prva sljedeća članica Evropske unije. I onda se ta sjajna šansa za našu zemlju kompromituje neodgovornim odlukama vladajuće većine?!
Kada su u pitanju odnosi sa susjednim zemljama, umjesto da budu sve bolji, oni su narušeni. Podsjetiću vas koliko smo samo protestnih nota dobili u posljednjih 10 mjeseci, da ne spominjem situaciju sa susjednom državom, članicom EU, koja je proglasila nepoželjnima neke od naših najviših državnih zvaničnika.
Kada govorimo o ekonomiji, dovoljno je da odete u prodavnicu i vidite cijene, koje rastu iz dana u dan, dok se našim građanima nudi populistički ekonomski model koji sadrži niz nejasnoća i nedorečenosti, koje dovode u pitanje njegovu održivost.
Bili ste zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad, koji je predizbornu kampanju gradio na programu "Evropa sad 2". Šta se dogodilo, ili šta se nije dogodilo, pa ste postali kritičar tog programa?
– Nakon uspjeha programa "ES1", iza kojeg stoji ozbiljna analiza, javna rasprava, konsultacije sa institucijama EU, posvećenost i održivost, što su na kraju građani i osjetili, tokom prethodnog perioda sam javno iznosio koje su to mjere i reforme koje treba sprovesti kako bi se nastavilo sa unapređenjem životnog standarda.
Već na jesen 2022. godine javno sam prezentovao pet ključnih koraka koje treba preduzeti.
Pod jedan, pokretanje investicionog ciklusa u izgradnji infrastrukture. Tu mislim prije svega na nastavak auto-puta ka sjeveru, kako bismo se što bolje povezali sa Srbijom i sa tržištima centralne Evrope. Ovo se, naravno, mora uraditi na transparentan način, bez zakulisnih dogovora i direktnih pogodbi. Zatim, unapređenje stanja na crnogorskim aerodromima, kao ključnom segmentu za turizam, a u cilju bolje dostupnosti Crne Gore kao turističke destinacije i unapređenja ekonomske aktivnosti.
Pod dva, fokus na inovacijama i obrazovanju. Tokom mog mandata postavljeni su temelji budućeg razvoja kroz kreiranje Fonda za inovacije i donošenje jednog od najmodernijih zakona o inovacijama u Evropi. Posebno je važno da se već u ranoj fazi školstva uvedu učenje engleskog jezika i programiranje – to mora biti dio šire reforme obrazovanja koja znanje stavlja u fokus. Na taj način bismo u budućnosti omogućili tržište rada za ekonomiju baziranu na visokoproduktivnim sektorima.
Kao treće, stvaranje boljeg i povoljnijeg finansiranja za malu privredu i poljoprivrednike. Tu je ključno uspostavljanje Kreditno-garantnog fonda, za koji je zakon bio spreman za vrijeme mog mandata u 42. Vladi. Uz to, potreban je značajniji fokus na poljoprivredni sektor i njegovo bolje povezivanje sa turizmom, kroz povećanje budžeta i pružanje tehničke podrške poljoprivrednicima.
Zatim, ubrzanje EU integracija. Od prvog dana na čelu države uložio sam sav svoj politički kredibilitet u taj proces. Od velike je važnosti bilo pokazati posvećenost dobrosusjedskoj politici, bez koje nema članstva u Uniji. Zato su prvi gradovi koje sam posjetio nakon zvanične posjete Briselu bili Beograd, Zagreb i Ljubljana. U rukovodstvima Slovenije i Hrvatske dobili smo prave sponzore za ubrzani EU put. Ubrzanje EU integracija, s tim u vezi, podrazumijeva pristup i korišćenje većih sredstava iz EU fondova, kao i unapređenje regionalne ekonomske saradnje.
Konačno, privlačenje kredibilnih investitora i otvaranje novih radnih mjesta kroz zakone koji smanjuju prostor za korupciju i omogućuju predvidljiv i transparentan poslovni ambijent. Ovdje sam poseban akcenat stavio na vladavinu prava i održivo prostorno planiranje.
I tada sam jasno rekao da ovo može da se ostvari u mandatu jedne stabilne vlade, istinski posvećene reformama.
Kada sam ja iznosio ove stavove, sadašnji premijer je zajedno sa predstavnicima kripto-zajednice bio fokusiran na osmišljavanje načina da Crna Gora postane kripto-destinacija, pritom zanemarujući činjenicu da je to u potpunoj suprotnosti s EU integracijama. I u pravu su oni koji su govorili da program "ES2" nije postojao na način na koji je sada prezentovan od strane Vlade; on je kao takav, pretpostavljam, naknadno brzopleto iskonstruisan, pa zato i Fiskalna strategija djeluje nepotpuno, puna ozbiljnih nedostataka i sa neuvjerljivim kompenzatornim mjerama.
Nažalost, svaka od reformskih mjera koju sam predlagao još 2022. godine danas je kompromitovana. Investicioni ciklus koji Vlada najavljuje ne postoji u Fiskalnoj strategiji. Nastavak politizacije, lošeg korporativnog upravljanja i neznanja u državnim preduzećima dodatno usporava investicioni ciklus. Umjesto akcenta na nadogradnju dobrih temelja koje smo postavili u sektoru inovacija, one su u drugom planu i ne naziru se u strategijama Vlade.
Na kraju, svi smo bili svjedoci predloženih pa povučenih amandmana zakona koji su na mala vrata trebali da posluže za rasprodaju državne imovine i nastavak starih praksi koje smo svi osuđivali. Sada, godinu dana na vlasti, i moje nekadašnje kolege predlažu gore zakone, a kao glavne neprijatelje predstavljaju NVO sektor i nezavisne medije!
Zalagali ste se za široku vladu. Dobili smo "najširu" do sada. Očekujete li da ta širina bude krunisana funkcionalnošću, ili se radi, kako ste jednom kazali, o plodu političke trgovine? I da li ta tvrdnja pokazuje da Vi smatrate da je vrijeme za vanredne parlamentarne izbore?
– Moje zalaganje za inkluzivan pristup prilikom formiranja 44. Vlade bilo je motivisano potrebom da se novoformirana većina efikasno odnese prema ključnim izazovima pred Crnom Gorom u tom trenutku, a to su bila imenovanja u pravosuđu.
Ispravnost te odluke pokazala je uspješna institucionalna konsolidacija kojom je naš put ka EU otključan.
Kao suštu suprotnost tome mi danas imamo najbrojniju vladu u Evropi, sa preko 30 članova i 7 potpredsjednika, koliko čujem kandidovanu za Ginisovu knjigu rekorda, i sa raspodjelom resora mimo svakog racionalnog principa, a na štetu građana Crne Gore.
Stoga ne vidim kako nove, nelogične podjele postojećih ministarstava, praćene osnivanjem novih kabineta, mogu doprinijeti efikasnosti i održivosti. To naprosto isključuje jedno drugo.
Žao mi je što se nova većina, umjesto da ispravlja stare boljke sistema, kakve su politička trgovina, borba za fotelje i podjelu "plijena", odlučila da ga još više destabilizuje.
U kombinaciji sa onim što možemo vidjeti u parlamentu, koji je sveden na običan protočni bojler Vlade, bojim se da smo daleko od onoga što čini institucionalnu demokratiju. Odnos premijera prema institucijama je poražavajući. Građani, nažalost, tome svakodnevno svjedoče.
Zato mislim da je i uloga predsjednika, kao direktno biranog od strane građana, u ovim trenucima našeg demokratskog sazrijevanja ključna.
Isključivo me interesuje interes Crne Gore i naših građana, kojima služim.
Vjerujem da će u tom kontekstu i rezultati predstojećih izbora u glavnom gradu biti jasan signal da ova država treba da krene drugim putem ukoliko zaista želi napredak ka boljoj budućnosti za sve nas.
