<p>Ustavni sud CG<br />
Sudije Ustavnog suda</p>

Ustavni sud CG Sudije Ustavnog suda / - RADOJE ZIVKOVIC

Kada skupštinska većina puca u demokratiju, anarhija kolo vodi

Ustavni sud je ocijenio da je osporeni zakon suprotan jedinstvu pravnog poretka i da je trajanje mandata različito uređeno u tom zakonu i Zakonu o izboru odbornika i poslanika

Ustavni sud Crne Gore ukinuo je Zakon o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim su lokalni izbori u više opština odloženi za 23. oktobar, tako da je sada svima jasno da je teško urušen pravni sistem države i da je stvorena mogućnost da ovi lokalni izbori ponovo budu odloženi, jer je ukidanjem zakona nastala pravna praznina, zato što nisu ukinute odluke o produženju mandata odbornicima i predsjednicima opština u nekim lokalnim samoupravama.

Predlog za ocjenu ustavnosti podnijelo je 15 poslanika Demokratskog fronta, koji su naveli da bi se ostankom na snazi ovakvog zakona stvorio opasan i protivustavan presedan po kojem je intervencijom zakonodavca moguće proizvoljno mijenjati izborni sistem i to dok traju ranije zakazane izborne radnje.

Inicijativu je podnijela i NVO CDT, koja je takođe skrenula pažnju da bi promjena zakona dovela do opasnog presedana, tj. nezakonitog odlaganja izbora bez valjanog razloga. US je objedinio oba predmeta. Sve četvoro sudija Ustavnog suda glasalo je za tu odluku, ali su sudije Miodrag Iličković i Milorad Gogić izdvojili mišljenja.

Ustavni sud je ocijenio da je osporeni zakon suprotan jedinstvu pravnog poretka i da je trajanje mandata različito uređeno u tom zakonu i Zakonu o izboru odbornika i poslanika.

Đukanović nije potpisao zakon jer je neustavan

Poslanici crnogorskog parlamenta u dva navrata su usvajali izmjene Zakona o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi. Prvi put 5. maja, ali ih je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje. Četiri dana nakon toga, u Skupštini su ponovo usvojene dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, pa je taj zakon predsjednik države shodno ustavnim odredbama potpisao.

Shodno odredbama ovog zakona, predsjednik je izbore koji su bili zakazani za jun u Podgorici, opštini u okviru Glavnog grada – Golubovcima, kao i u Plavu, Plužinama, Pljevljima, Rožajama, Šavniku, Danilovgradu, Baru, Bijelom Polju, Kolašinu i Žabljaku, Tivtu i Budvi, odgodio za 23. oktobar.

I do svih ovih komplikacija uopšte ne bi ni došlo da je Ustavni sud na vrijeme reagovao. Dan pošto je skupštinska većina po drugi put izglasala Zakon o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi, CDT je predao inicijativu Ustavnom sudu, ali su njema trebala dva i po mjeseca da reaguje.

Sudije su ocijenile i da se trajanje mandata uređuje zakonima kojima se uređuje izborni sistem i da su za donošenje tih zakona potrebne dvije trećine glasova svih poslanika.

Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica kaže da je doboro što je Ustavni sud tako postupio.

– To je nešto što je bilo očekivano i prilično očigledno. Potpuno bih se saglasio sa dvojicom sudija koje su izdvojili mišljenje zbog dvije stvari. Prva je da Ustavni sud nije djelovao na vrijeme. Podsjetiću vas da je CDT prije dva i po mjeseca podnio ovu inicijativu, dakle reagovao je odmah nakon usvajanja. Ništa se od ovih komplikacija ne bi dogodilo da je sud reagovao na vrijeme. Drugo je što Ustavni sud nije rekao šta dalje. I to su vrlo legitimne zamjerke, za koje pretpostavljam da su dvojica sudija izuzeli svoje mišljenje – rekao je Koprivica za "Dan".

On postavlja pitanje šta ćemo sada i ko je na potezu.

Čudno glasanje na Ustavnom odboru

Ustavni odbor nije donio odluku o izboru nijednog sudije Ustavnog suda i pored činjenice da su i javno pokazivali oduševljenje prema nekim kandidatima i obećanja predstavnicima međunarodne zajednice da imaju makar jednog sigurnog kandidata koji će omogućiti deblokadu Ustavnog suda. Već 13. septembra sudija Miodrag Iličković ide u penziju, pa će Ustavni sud ostati bez kvoruma.

Sada se postavlja pitanje koliko će se kredibilnih kandidata javiti na neki budući konkurs, nakon ovakvog iskustva i neizbora sudija Ustavnog suda više od dvije godine. Vjerovatno, vrlo malo.

– Mogu li izbori u 14 opština uopšte biti održani 23. oktobra ili je neophodna promjena zakona, novo raspisivanje izbora, a samim tim određivanje novog termina? Najbolje bi bilo pitati one koji su digli ruku za ovakvo rješenje. U zakonu o Ustavnom sudu kaže se da svaka odluka koja je donesena na osnovu neustavnog i nezakonitog akta mora biti poništena. I ja mislim da je to polazna osnova za analizu šta dalje. Dakle ja vjerujem da se odluka o izborima 23. oktobra mora po sili zakona poništiti, a onda dalje je sve u rukama predsjednika države. Dakle, on može odlučiti ili da opet raspiše izbore za 23. oktobar, za šta može imati zakonsko utemeljenje u smislu rokova ili da krene u ono što se već šuška u kuloarima da se možda izbori ponovo odlože – ističe Koprivica.

I sve češće se u Crnoj Gori ponavlja Konstraktino pitanje: I šta ćemo sad? Ovaj pucanj skupštinske većine u Ustav i demokratiju otvara mnoge dileme i uvodi anarhiju u crnogorski pravni sistem. Da li, na osnovu odluke Ustavnog suda, treba uvesti prinudnu upravu u 14 opština? Treba li to Vlada da uradi jer zakon jasno kaže da svaka odluka koja je donesena na osnovu neustavnog i nezakonitog akta mora biti poništena? Treba li poništiti odluke o izborima, produženju mandata odbornicima i predsjednicima opština, pa čak i Zakon o finasiranju političkih partija koji se juče našao na dnevnom redu Skupštine?

Odluka Ustavnog suda je toliko kasnila da je nanesena ogromna šteta pravnom sistemu Crne Gore. Sada imamo situaciju da Skupštinski odbor za politički sistem nije donio odluku o popunjavanju Sudskog savjeta, Ustavni odbor nije donio odluku o popunjavanju Ustavnog suda, VDT nam je u VD stanju, nema predsjednika Vrhovnog suda, a 31. jula i vrhovna državna revizija ulazi u vanredno stanje. Tu je i Centralna banka, Agencija za zaštitu podataka, a postojeću vladu mnogi već nazivaju tehničkom. Ostaje još samo da izvor ovog stanja, Skupština, sama sebi skrati mandat.