– Nove izbore treba očekivati nakon izbora u Glavnom gradu, jer su oni test za sve buduće procese – kaže Kalezić za "Dan".

Naglašava da je rekonstrukcija Vlade do kraja razobličila suštinski karakter Pokreta Evropa sad i njenog lidera Milojka Spajića.

– Umjesto obećanog rada na poboljšanju kvaliteta života i evropskih integracija, građani svjedoče besprizornoj partitokratiji i trijumfu politike srpskog sveta u Crnoj Gori. Glomaznost nove izvršne vlasti nije samo karikaturalna paradigma oslobođene Crne Gore već pokazatelj da zarad očuvanja vlasti premijer Spajić neće prezati da žrtvuje sve nacionalne interese – tvrdi Kalezić.

Ističe da kada bi matematika bila politika, onda bismo mogli da govorimo o stabilnosti Vlade koju podržava dvije trećine parlamenta.

– Ovako govorimo o početku nove agonije, poput one u Podgorici, u kojoj se konstituenti vlasti konstantno sukobljavaju oko podjele kolača izvršne vlasti. Okolnost nejasne podjele resora i nadležnosti dodatno će zakomplikovati njihove odnose, ali i usporiti reforme neophodne za nastavak evropskog puta. Vlada će trajati sve dok drugačije ne odluče ključni eksponenti interesa Beograda u Crnoj Gori – bivši Demokratski front. Doduše, Spajić i PES se ozbiljno nameću kao pretendnet na to mjesto. Posebno će biti zanimljivo pratiti na koji način će se Vlada odnositi prema krupnim kapitalnim projektima i odlukama o koncesijama za koje je država Srbija strateški zainteresovana. Ne treba dodatno isticati da Spajić kao permijer dosad nikad nije donio odluku koja se kosi sa magistralnim pravcima interesa Beograda – kategoričan je ovaj politički analitičar.

Kalezić je veoma kritički nastrojen i prema rekonstrukciji Vlade i tvrdi da je uloga Bošnjačke stranke u ovoj vladi manje-više ceremonijalna i ne služi istinskoj afirmaciji interesa naroda koji zastupa.

On smatra je realno očekivati da novi izbori budu nedugo nakon izbora u Glavnom gradu.

– To je test za sve buduće procese i kako god da se ti izbori završe, oni će izazvati izbore na državnom nivou – naglašava on.

Kalezić tvrdi da se, istovremeno, od 2020. temeljno radi na rušenju ne samo spoljnopolitičkog kursa Crne Gore već, što je važnije, njene regionalne pozicije.

– Politika regionalne saradnje se temeljno urušava sa svim susjedima, osim sa Srbijom. Čini se da Crna Gora počinje da igra ulogu koju Bjelorusija ima u odnosu na Rusiju. Rezolucija o Jasenovcu je samo kruna tog procesa. Zvanični Beograd ne smije da dopusti nastavak integracija Crne Gore. Ibar je dobijen zahvaljujući tehničkom naporu Ministarstva pravde i političkoj klimi u samom Briselu. Nastavak integracija, poput zatvaranja poglavlja, zavisi od suštinske političke volje i vrijednosti koje emituje izvršna vlast, a to trenutno ne spada pod ono što znači Evropska unija – kaže Kalezić.

Smatra da su problemi sa Hrvatskom oko evropskog puta tek na početku.

– Odluka Hrvatske je tek početak odgovora na permanentu destabilizaciju koju generišu velikosrpske i proruske partije u Crnoj Gori. Niko ne treba da ima iluziju da je ovo isključivo odluka Hrvatske. Radi se o široj diplomatskoj aktivnosti i vjerovatno žuti karton vlastima u Podgorici. U praksi nijedna zemlja članica EU ne povlači ovakve poteze bez konsultacija sa ostalim državama, posebno ključnim. Poznato je nezadovoljstvo Njemačke trenutnom Vladom u Podgorici.

Đukanović: Saradnja partija sa suprotnim stavovima biće razlog sukoba u Vladi