Zakonom o Skupštini treba jasno definisati ulogu i nadležnosti parlamenta i predvidjeti da se državni funkcioneri moraju odazivati na pozive za kontrolna saslušanja, ocijenio je poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević.
Knežević, koji je predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, smatra da je neophodno donijeti Zakon o Skupštini i kako niko od onih koje treba da kontrolišu poslanici, ne bi zloupotrebljavao trenutno nedefinisane zakonske okvire.
On je kazao da se u vezi sa tim ne bi moglo dogoditi da premijer ili bilo koji drugi državni funkcioner kojeg bira Skupština, odbiju da dođu na kontrolno saslušanje i tako pošalju poruku da misli kako je iznad zakona.
Knežević je rekao da to što tadašnji premijer Zdravko Krivokapić "nije smio da dođe na kontrolno saslušanje više govori o njemu i njegovom doživljaju funkcije koju je obnašao".
"Ali da nam se više nikad ne bi ponovili neki novi Krivokapići i Đukanovići, neophodna je jasna zakonska regulativa ali i konsekvence za neodgovorne državne funkcionere", rekao je Knežević agenciji MINA.
On je naveo da je Odbor za bezbjednost i odbranu u značajnoj mjeri pojačao svoju kontrolnu ulogu i da je to zasluga svih članova tog tijela.
"Kojima sam zahvalan na dosadašnjoj saradnji bez obzira na više nego očigledne suprostavljene političke stavove", kazao je Knežević.
On je dodao da je njegov cilj bila transparentnost i objektivnost bez obzira koje su teme bile predmet kontrolnih saslušanja.
"To sam i dokazao pozivajući na kontrolna saslušanja premijera, vicepremijera, ministre, čelnike bezbjednosnog sektora i tužilaštva, i to sa pozicije predsjednika stranke koja je bila dio parlamentarne većine", istakao je Knežević.
On je naveo da je prema njegovoj evidenciji odbor dosad imao 11 kontrolnih i jedno konsultativno saslusanje.
"S tim što su mnoga još zakazana i čekaju da se nađu na dnevnom redu", rekao je Knežević.
On smatra da je kontrolna uloga Skupštine od početka višestranačja više imala simbolički nego suštinski karakter.
Knežević je ocijenio da i kad bi se kroz forme parlamentarnih istraga pokrenula pitanja od nacionalnog i društvenog značaja uglavnom bi se završavala bez epiloga.
"Nakon 30. avgusta sam predlagao niz inicijativa kojima bi se osnažila uloga Parlamenta, ali nažalost, tadašnja ali i sadašnja parlamentarna većina nisu bile spremne da učestvuje u tome", rekao je Knežević.
On smatra da je neophodan parlamentarni konsenzus koji neće zavisiti od toga ko čini parlamentarnu većinu.
Knežević je istakao da je njegovo iskustvo pokazalo da različiti uticaji i interesne grupe van Skupštine i te kako utiču, i mogu uticati na ključne društvene procese.
"I onda se postavlja pitanje koji je smisao institucija ako neki parasistem ima veći uticaj i značaj od njih". zaključio je Knežević.
