Na sastanku su učestvovali državni sekretari ministarstava vanjskih poslova, koji su u zajedničkoj izjavi izrazili spremnost za otvorenu saradnju i pronalaženje trajnih rješenja u duhu dobrosusjedskih odnosa.
Tako su ponovo otvorena pitanja na koja je javnost, makar u Crnoj Gori, skoro i zaboravila. Hrvatska strana smatra da je jasno da „oko Prevlake ne treba biti mnogo razgovora“, jer je ona njihova, kao i brod „Jadran“, i da se treba dogovoriti samo oko dijela morske granice. Sada je već jasno da predstoji velika diplomatska borba, u koju će sigurno biti umiješan i međunarodni faktor, jer obje strane tvrde da su u pravu. Istina, Hrvati su svakako agilniji i uporniji, bar se tako čini iz njihovih nastupa. Ipak, najbolja stvar je što je započet dijalog i dijalogom će, naravno, sve biti riješeno. Ne treba ni govoriti koliko je taj dijalog važan za evropske integracije Crne Gore, ali i evropski imidž Hrvatske.
Konsultacije su vodili državni sekretar u crnogorskom MVP-u Periša Kastratović i državni sekretar u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Frane Matušić. I već sada je jasno da u prvom planu ovih konsultacija neće biti rezolucija o Jasenovcu koju je usvojio crnogorski parlament, što je izazvalo žestoke reakcije Hrvatske, već će biti razmatrana pitanja koja su već dugo otvorena.
Na sastanku je, kako su saopštili iz crnogorskog MVP-a, razgovarano o stanju otvorenih pitanja i razmotrena je dalja dinamika rada i način njihovog rješavanja, kako bi se što prije postigli konkretni rezultati.
– Obje strane izrazile su spremnost za otvoren i aktivan dijalog – navodi se u saopštenju.
Navodi se da će pomaci u rješavanju otvorenih pitanja doprinijeti ukupnim bilateralnim odnosima i daljoj integraciji Crne Gore u Evropsku uniju, što je u zajedničkom interesu.
Dvije strane su, kako su naveli iz MVP-a, dogovorile stalni kontakt po ovim pitanjima i utvrdile okvirnu dinamiku sljedećih sastanaka.
Dokument iz 2002. godine, poznat kao Privremeni sporazum, predviđao je zajedničko upravljanje spornim područjem, ali nije donio konačnu odluku, što je ostavilo prostor za buduće pregovore. Hrvatska insistira na tome da je razgraničenje već definisano, dok crnogorska strana predlaže korišćenje međunarodnih mehanizama ili arbitraže ukoliko do dogovora ne dođe bilateralnim putem.
Pored Prevlake, na dnevnom redu bili su i drugi problemi, među kojima je pitanje vlasništva nad školskim brodom „Jadran“. Taj brod, sa velikom simboličnom vrijednošću, trenutno se nalazi u Crnoj Gori, ali ga Hrvatska smatra svojim vlasništvom. Crnogorski predstavnici, pak, tvrde da je „Jadran“ legitimno nasljeđe Crne Gore, ali su spremni da o tome razgovaraju u kontekstu širih bilateralnih odnosa.
Raspravljalo se i o pitanjima odštete bivšim logorašima iz Morina, rješavanju statusnih pitanja vojne imovine i traženju nestalih osoba iz ratnog perioda. Hrvatska je izrazila očekivanje da se u najkraćem roku pokrenu konkretni koraci ka zatvaranju ovih osjetljivih tema, dok je Crna Gora naglasila važnost poštovanja međunarodnog prava i dugoročnih rješenja.
Iako je Komisija za razgraničenje osnovana prije više od deceniju, njen rad je već osam godina u zastoju. Obje strane su se saglasile da hitno treba obnoviti njen rad, kako bi se stvorili uslovi za konkretan napredak. Formiranje interresornih timova i zakazivanje novih sastanaka predstavljaće ključne korake u narednom periodu.
I hrvatska i crnogorska strana naglasile su da bilateralni sporovi ne bi trebalo da budu prepreka za proces evropskih integracija. Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, izrazila je želju da kroz dijalog sa susjedima pokaže posvećenost dobrosusjedskim odnosima. Hrvatska, kao članica EU, istakla je spremnost da pruži podršku Crnoj Gori, ali uz uslov da se otvorena pitanja riješe na obostrano zadovoljstvo.
Inače, problemi u odnosima dviju zemalja bili su vidljivi već početkom prošle godine, kada je susret ministara odbrane Hrvatske i Crne Gore u Tivtu otkazan zbog oprečnih stavova o vlasništvu nad vojnim brodom „Jadran“.
Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović rekao je uoči planiranog susreta da Hrvatska nema pravo na taj brod i da o tome nisu spremni da pregovaraju.
Reakcija hrvatskog ministra Ivana Anušića bila je otkazivanje sastanka, uz komentar da stavovi ministra Krapovića ne ostavljaju prostor za razgovor i potpuno odudaraju od stavova Hrvatske i istorijskih činjenica.
Odnose je dodatno pogoršalo usvajanje rezolucije o genocidu u Jasenovcu u junu prošle godine, na inicijativu stranke Andrije Mandića, a uprkos upozorenjima iz Hrvatske da bi ta „provokacija“ mogla uticati na evropski put Crne Gore.
Hrvatska je nakon toga proglasila nepoželjnim Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i drugog lidera bivšeg DF-a Milana Kneževića.
Komentari (1)
Ostavite svoj komentar