Predsjednik Milatović boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Sarajevu gdje će učestvovati na poslovnom forumu privrednika Crne Gore i BiH radi unapređenja saradnje dvije zemlje u pogledu spoljnotrgovinske razmjene i zajedničkih ulaganja.
On je kazao da je posjeta Bosni i Hercegovini, nakon Srbije i Hrvatske, dio njegove posvećenosti unapređenju dobrosusjedskih odnosa, što je jedan od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta naše zemlje.
- Posjeta Bosni i Hercegovini je poruka da su naše zemlje okrenute regionalnoj saradnji, prosperitetu i zajedničkoj budućnosti u Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina u Crnoj Gori ima prijatelja i saveznika, susjeda na kojeg može da računa za svaku vrstu podrške. A važnost regionalne saradnje upravo najviše dolazi do izražaja tokom vanrednih situacija, kada jedni drugima prvi priskačemo u pomoć, svi zajedno potvrđujući istinsku bliskost među našim zemljama. Moja posjeta Sarajevu je i prilika da zajedno stavimo fokus na jačanje ekonomske saradnje, zbog čega dio moje delegacije čine i privrednici iz Crne Gore koji će učestvovati na poslovnom forumu sa kolegama iz BiH. Ono na čemu treba dodatno da radimo je unapređenje saobraćajne povezanosti kao važnog preduslova veće trgovinske razmjene, saradnje u oblasti investicija i turizma. Zajednički rad u oblastima koje sam pomenuo biće, siguran sam, na dobrobit naših građana i daljeg ekonomskog razvoja dvije države - rekao je Milatović.
Govoreći o bezbjednosnim izazovima u Crnoj Gori i regionu, Milatović je kazao da je naša zemlja ulaskom u NATO, dodatno ojačala svoj suverenitet, smanjila eksterne rizike i dobila platformu da bude aktivan učesnik u važnim međunarodnim procesima.
Predsjednik je rekao da je nakon promjena koje su se desile 2020. godine, Crna Gora je ušla u fazu ubrzane političke i institucionalne dinamike koja je rezultirala formiranjem čak tri Vlade, u okviru dva saziva Skupštine Crne Gore.
- To je, nužno, dovelo i do određenih lutanja kada je u pitanju jedinstvena vanjska, pa i dobrosusjedska politika. Ja volim da kažem da mi, nakon tridesetogodišnje vladavine jedne partije, tek učimo istinsku demokratiju, te da nam predstoji puna unutrašnja konsolidacija koja će podrazumijevati jasno određenje prema zvaničnoj državnoj politici- rekao je on.
Predsjednik je kazao da postoji zabrinutost kada je u pitanju narušavanje odnosa naše države sa Republikom Hrvatskom.
- Ipak, želim da vjerujem da će političko sazrijevanje pojedinih državnih funkcionera u Crnoj Gori dovesti do njihove spoznaje o potrebi da se sa posebnim senzibilitetom govori i odnosi prema unutrašnjim specifičnostima naših susjeda. Brine me nizak nivo bilateralne aktivnosti ostalih crnogorskih zvaničnika, kada su u pitanju zemlje u okruženju pa, stoga, ova moja posjeta BiH ima dodatnu važnost. Kao predsjednik Crne Gore, učiniću sve da odnosi između naše dvije države budu bazirani na međusobnom uvažavanju i saradnji- rekao je Milatović.
Predsjednik je rekao da je naš region u geografskom i kulturološkom smislu neodvojivi dio Evrope, zbog čega je sasvim prirodno stanovište da Evropska unija nije kompletna i zaokružena bez Zapadnog Balkana.
-I nije to nikakvo proširenje, to je reintegracija ovog regiona unutar prostora kojem pripada i geografski i politički. Približavanje naših država EU dodatno dobija na značaju u svjetlu rastućih izazova i nestabilnosti na globalnom planu. Ovaj širi kontekst i aktuelni geopolitički momenat bi uvijek trebalo imati na umu kada donosimo odluke koje mogu uticati na brzinu integracionog puta, što je naš zajednički cilj. Ako imamo u vidu da je trenutni zamah proširenja jedinstvena prilika koju nemamo luksuz da propustimo, konstruktivni dijalog i pregovori o svim otvorenim pitanjima su ključ do uspjeha, a kompromis se dugoročno uvijek isplati. To je crnogorsko iskustvo koje uvijek koristim priliku da afirmišem. U ključnim momentima, kao što je bio izbor najviših pravosudnih funkcija, znali smo da budemo na visini zadatka i prevaziđemo unutrašnje podjele i razlike zarad višeg cilja, a to je punopravno članstvo u EU- zaključio je Milatović.
Milatović smatra da su politička volja i međudržavna saradnja ključni preduslovi za napredak regiona, a posebno kako bi se odgovorilo izazovima organizovanog kriminala koji prevazilaze naše granice.
- Ugovor o granici, koji su Crna Gora i Bosna i Hercegovina potpisale i ratifikovale, ali i niz drugih bilateralnih sporazuma, dobar su osnov za saradnju između dvije države u ovoj oblasti. Zajedničke izazove, kakav je međugranični kriminal, trebamo zajednički i rješavati, i u tom kontekstu važno je da pored političke volje, postoje i dobro koordinisane i sinhronizovane akcije usmjerene na adresiranje ovog izazova. Kao što znate, Crna Gora i BiH imaju jedan zajednički granični prelaz, a u planu su i drugi, gdje ovlašćena službena lica dvije zemlje obavljaju zajedničke kontrole i provjere. Takođe je važna i pravovremena razmjena informacija između bezbjednosnih službi, policije i pravosuđa- kazao je Milatović za Osobođenje.ba.
Ocjenjuje da je poboljšanje infrastrukturne povezanosti je od suštinskog značaja.
- Loša saobraćajna povezanost predstavlja jednu od najvećih prepreka za intenzivniju ekonomsku saradnju. Podgorica i Sarajevo, udaljeni vazdušnom linijom manje od 180 kilometara, među najbližim glavnim gradovima su u regiji. Međutim, i pored toga, putovanje traje više od četiri sata. Od ključne je važnosti da smanjimo vrijeme putovanja i da razdaljina ne izgleda veća nego što ona zaista jeste. Zato mi je drago da su konačno potpisani međudržavni sporazumi koji pružaju pravni osnov za započinjanje rekonstrukcije putnog pravca Plužine – Šćepan-Polje – Foča, uz izgradnju novog mosta na Tari. Vjerujem da će rekonstrukcija ovog puta biti praćena uspostavljanjem zajedničkog graničnog prelaza, kako bismo značajno olakšali protok ljudi i robe između naših zemalja- naveo je predsjednik Crne Gore.
Ekonomski pokazatelji, kako ističe, ukazuju na dodatni potencijal za unapređenje trgovinske razmjene.
- Bosna i Hercegovina jeste jedan od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera Crne Gore, sa učešćem od oko 7% u našem ukupnom prometu. Ovaj podatak ukazuje na solidnu osnovu koju možemo dodatno unaprijediti kroz diversifikaciju trgovine i ulaganja u nove sektore. Treće, turizam je jedna od oblasti u kojoj naša saradnja ima poseban značaj. BiH zauzima treće mjesto u strukturi noćenja stranih turista u Crnoj Gori, sa udjelom od 8,5%. Uz nove aviolinije možemo uvećati te brojeve, ali i saradnjom na afirmisanju zajedničke turističke ponude možemo otvoriti nova, velika tržišta, koja sada nijesu adekvatno pokrivena. Postoji mogućnost za proširenje saradnje i kroz zajedničke projekte finansirane sredstvima Evropske unije. Luka Bar može biti od velike koristi industriji BiH. Zato je dobro da stavimo dodatni fokus na izgradnju željezničke infrastrukture koja bi povezala BiH sa Lukom Bar, čime bi se omogućio efikasniji pristup međunarodnim tržištima za bosanskohercegovačke proizvode. Zajednički projekti finansirani iz fondova EU pružaju nam jedinstvenu priliku da iskoristimo geopolitički trenutak koji je politiku proširenja vratio u fokus Evropske unije. Kroz saradnju na regionalnim projektima možemo privući dodatna sredstva koja će ubrzati razvoj i integraciju naših ekonomija. Ključnu ulogu u ovim naporima ima poslovna zajednica. Zato i dolazim u Sarajevo sa delegacijom privrednika predvođenih Privrednom komorom Crne Gore, i zajedno sa predsjedavajućim Predsjedništva, gospodinom Bećirovićem otvoriću Poslovni forum između naših zemalja kako bismo dali snažan podsticaj unapređenju ekonomskih veza. Naše dvije zemlje treba da dodatno iskoriste prijateljske političke odnose kako bi unaprijedile ekonomsku saradnju- naveo je on.
