Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, održali su predavanje na temu "Proširenje EU kao geopolitički imperativ" i odgovarali na pitanja studenata Fakulteta političkih nauka.

Predavanje je bila prilika da se istakne značaj procesa proširenja Evropske unije u kontekstu trenutnih geopolitičkih izazova, kao i da se razgovara o perspektivama zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU.

- Ovo je dobra prilika da u situaciji, da tako kažem, zategnutih odnosa predsjednik Milanović i ja pošaljemo poruku potrebe za dijalogom, razumijevanjem i dobrosusjedskim odnosima - kazao je predsjednik Jakov Milatović.

Podsjetio je da su nedavno na FPN-u ugostili i češkog predsjednik Petra Pavela, ocijenivši to dobrom praksom koju treba nastaviti.

- Rezolucija o Jasenovcu nije išla u prilog unapređenju naših odnosa. Svima je jasno da to nije bio potez koji je imao neki opšti cilj, već više promociju partikularnog interesa. Crna Gora je time oslabila svoju pregovaračku poziciju oko nekih drugih otvorenih pitanja sa Hrvatskom. Mislim da to nije bilo dobro - kazao je Milatović.

Istakao je da je osudio i neke nekorektne odnose hrvatskih zvaničnika, posebno oko logora "Lora".

- U kontekstu proširenja EU Crna Gora može da bude dobar primjer. Na tom putu važna je podrška Hrvatske i stav predsjednika Milanovića, koji je bio premijer u vrijeme kad je ta država postala punopravna članica. EU nije idealna, ali jeste najbolje što trenutno postoji - naglasio je Milatović.

Ukazao je na činjenicu da Hrvatska, kao jedan od benefita članstva, sama dobija više finansijske pomoći od EU nego svih šest zemalja Zapadnog Balkana.

Spremajte se za članstvo u EU

Milanović je poručio da nije došao da uči građane Crne Gore kako treba da žive, te da je to najviše mrzio i na primjeru Hrvatske kada su stranci dolazili kod njih.

- Spremajte se za članstvo u EU. Unija je sada u vrlo turbulentnom trenutku. Nas prije svega povezuju institucije, koje su ograničene. O vrijednostima možemo uvijek govoriti. Opsesije država na sjeveru Evrope potpuno se razlikuju od nas na Mediteranu. Oni strahuju od Rusije, prizivaju napad, spremaju sarme i đevrek. To je jedna iluzija koja je postala deluzija, odnosno stanje svijesti. Ja to tako ne vidim - rekao je Milanović.

Građanima Crne Gore poručio je da čuvaju državu koja uz sve nedostatke jeste veliko dostignuće, dodajući da je to podjednako dom Crnogoraca, Srba, Hrvata, Bošnjaka i svih ostalih koje žive u njoj.

Saopštio je i da više neće učestvovati na bilo kojim izborima nakon nedavne pobjede na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj.

Nakon predavanja, dva predsjednika odgovarala su na pitanja studenata.

Milatović: Potpisivanje sporazuma u jednoj ambasadi predstavlja apsolutno unižavanje crnogorskih institucija

Odgovarajući na pitanje o tome šta će Crna Gora preduzeti da bi ispravila greške iz prošlosti i tokom raspada Jugoslavije, Milatović je saopštio da u ratovima 1990-ih nije bilo nedužnih strana, kao i da Crna Gora ne izbjegava svoj dio odgovornosti.

Osvrnuo se i na nedavni sporazum koji je premijer Milojko Spajić potpisao sa dijelom opozicionih stranaka, uključujući DPS, o slanju pitanja i traženju mišljenja Venecijanske komisije o tome da li je bivšoj sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović ustavno konstatovan prestanak funkcije.

- Potpisivanje sporazuma u jednoj ambasadi predstavlja apsolutno unižavanje crnogorskih institucija i državnog dostojanstva, bez obzira na dobru volju i namjeru ambasadora - kazao je Milatović.

Milanović: Stav hrvatske strane je da je "Jadran" hrvatski brod​

Milanović je napomenuo da nema većih ovlašćenja u izvršnoj vlasti, osim po vojnim i širim spoljnopolitičkim temama, ali je svakako iznio stav o pitanju vlasništva nad brodom "Jadran".

- Ako ne mogu pomoći, ne želim ni odmoći. Stav hrvatske strane je da je to hrvatski brod. Ne vjerujem da to može biti prepreka - ocijenio je Milanović.

Kada je riječ o Prevlaci i utvrđivanji granice Hrvatske i Crne Gore, Milanović je stava da dvije države treba da pregovaraju i da se dogovaraju. Naveo je primjer Španije i Portugala koji od završetka Napoleonovih ratova nisu riješili pitanje suvereniteta nad jednom enklavom, pa uprkos tome sarađuju i imaju kvalitetne odnose.

- Na kažem da pitanje granica nije bitno. Jeste i uvijek će biti. Za granice Hrvatske ginuli su njeni građani i vojnici - dodao je.

Apostrofirao je da su Hrvati, za razliku od ostalih Slovena, litoralna nacija i da osjećaju veliki ponos zbog toga.

"EU nije prava država, nije ni zamišljena tako"

Kritikovao je Kaju Kalas koja  sa pozicije visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost, po njegovim riječima, vodi svoju i opasnu politiku.

- Ništa lično, ništa protiv te države (Estonije), ali ja sam se plašio da će ona postati generalna sekretarka NATO-a, a ona je postala ministarka vanjskih poslova EU - još gore. EU nije prava država, nije ni zamišljena tako - istakao je Milanović.

Geopolitika je Ukrajina, mi na Balkanu nismo

Hrvatski šef države upitan je da prokomentariše stvaranje saveza Hrvatske, Albanije i Kosova, kao i negodovanje Srbije tim povodom i izostavljanje Crne Gore.

- Ne znam jeste li pozvani, čuo sam da Makedonija jeste. Ja je i dalje tako zovem i neka mi ne zamjere Grci. Taj dokument u pravnom smislu nema nikakvu težinu. Kosovo ne priznaje jedan dio članica NATO-a. To nije međunarodni ugovor i nije savez u pravom smislu riječi. Ne bih nikog da potcjenjujem od potpisnika, ali ‘nije geopolitika, majke mi‘. Geopolitika je Ukrajina, apsolutno. Mi na Balkanu nismo bili geopolitika ni devedesetih godina, ali ni u Drugom svjetskom ratu. Hitler je htio da zaobiđe Balkan, ali onda se grupa pravdoljubivih Srba pobunila u Beogradu. Pobunili su se protiv sebe - elaborirao je Zoran Milanović.

"Na čelu EU ne bi smio biti Njemac"

Predsjednik Hrvatske je kritikovao način izbora visokih funkcionera EU, posebno aktuelne predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koju je 2019. predložila Angela Merkel.

Ukazao je da je ime Fon der Lajen bremenito brojnim aferama, kao i da su neke sigurno "fundirane u stvarnosti".

- Na čelu EU ne bi smio biti Njemac. To je preveliko pitanje, Njemačka je suviše velika i moćna. Kad takva jedna osoba, koju niko nije izabrao već je to bio dogovor političkih frakcija, kaže da će EU potrošiti 800 milijardi eura na odbranu, moje pitanje je sa kim se konsultovala oko te cifre. Sa kojim astrologom je razgovarala o tome - naveo je Milanović, podsjećajući da je i Žan Klod Junker davao vrlo neoprezne i proizvoljne izjave.

- Oni često daju takve nevjerovatne i izmaštane cifre jer znaju da će se sve brzo zaboraviti, ali ima nas koji pamtimo. Koliko novca je potrošeno od Junkerovih 700 milijardi - zapitao se on.

EU je uništila Ukrajinu

Navodi da se držao na distanci prema Vladimiru Putinu i prema ruskom režimu i kao premijer i sada kao predsjednik, ali da ima obavezu da govori ono što vidi i zna.

- Rusiju će rat malo ogrebati, a Ukrajinu smo devastirali. Mi iz EU smo je uništili. Rusi i dalje žive banalne, svakodnevne živote, kupuju, piju, troše, a Ukrajinci ginu. Da li to treba da kažem ja kao Hrvat jer mi Hrvati imamo hladan odnos prema Rusiji, za razliku od Crne Gore koja je imala mnogo bliže veze kroz istoriju - dodao je Milanović.

Konstatovao je da Rusija nije neka nebitna nacija jer su prvi poslali čovjeka u svemir, ostvarili velika dostignuća na brojnim poljima i generacijama akumulirali znanja i vještine.