EU može pokazati svoju obnovljenu predanost načelu proširenja primanjem svog najdužeg kandidata, Crne Gore, u roku od pet godina, rekao je novoizabrani predsjednik te zemlje u intervjuu za brinaski "Gardijan".

- Naše članstvo bi bila priča veća od Crne Gore. To bi pokazalo zemljama kandidatima da se put reformi isplati", rekao je Jakov Milatović u intervjuu za Guardian.

Uoči posjete Londonu, tokom koje ga očekuje susret s kraljem Čarlsom i britanskim ministrom spoljnih poslova, Džejmsom Kleverijem, Milatović je rekao da proširenje mora povratiti svoj politički duh, a ne svoditi ga na tehničku vježbu.

- Cijeli proces EU u posljednjih 10 godina postao je vrlo tehnički i od velikog proširenja na istok 2004. izgubio je političku dimenziju - rekao je.

- Ruska agresija na Ukrajinu djelovala je kao poziv na uzbunu u Bruselu i drugim europskim prijestolnicama da pristupanje mora imati geopolitički aspekt. Očito, zadržava tehničku dimenziju, ali naše članstvo pokazalo bi skeptičnoj javnosti da proširenje još uvijek živi i da nije samo stvar elita - kazao je Milatović.

Milatović je takođe naglasio da se prozapadna orijentacija Crne Gore neće promijeniti iako je premijer, Milatovićev saveznik, bio prisiljen ući u savez s prosrpskom strankom kako bi formirao vladu nakon parlamentarnih izbora na ljeto. Obećao je "100 posto usklađenost s spoljnom politikom EU" i "vjerodostojnije" članstvo u NATO-u.

Kako se podsjeća u "Gardijanu", malena jadranska republika sa 619.000 stanovnika podnijela je zahtjev za pridruživanje EU 2008, dvije godine nakon stjecanja nezavisnosti, ali je napredak zastao zbog zabrinutosti oko korupcije, dugotrajnog ruskog uticaja i endemske političke nestabilnosti. Hrvatska je, naprotiv, podnijela zahtjev 2003, a pridružila se 2013., kao posljednja zemlja koja je to učinila.

Bivši student Čeveninga i ekonomist koji tečno govori tri jezika, Milatović je izabran za predsjednika u aprilu sa 37 godina u nadi da će njegov petogodišnji mandat označiti kraj ere autoritarne politike. Predstavljajući novoosnovani centristički Pokret Europa sad (PES), srušio je svog rivala Mila Đukanovića, čovjeka koji je zajedno sa svojom strankom, Demokratskom partijom socijalista (DPS), dominirao crnogorskom politikom od osamostaljenja.

Veliki dio Milatovićevih apela temeljio se na nadama u privredni rast i suzbijanje državne korupcije. Obećao je duh nacionalnog pomirenja među etničkim skupinama i ponudio izlaz iz političke nestabilnosti koja muči funkcionalnu vladu od 2020. Iznad svega, dao je najbolje obećanje članstva u EU.

Milatović insistira da je od 10 zemalja koje traže članstvo Crna Gora pravi favorit. Njegova je zemlja članica NATO od 2017, ističe, koristi euro, a prosperitet po glavi stanovnika iznosi 55 posto prosjeka EU.

Opisujući sebe kao realistu, rekao je da je predvidio raspored prema kojem će države članice EU ratifikovati članstvo Crne Gore 2027. godine, što će dovesti do punopravnog članstva 2028. godine.

Postignut je vitalan napredak u ključnom pitanju reforme pravosuđa, rekao je, što je dovelo do uklanjanja, a ponekad i hapšenja "prljavih ljudi" u pravosuđu povezanih s organiziranim kriminalom. Priznao je, međutim, da nedostaje politički konsenzus oko toga ko bi trebao da popuni upražnjena mjesta, uključujući i mjesto vrhovnog državnog tužioca koje je prazno od juna prošle godine.

Milatović je rekao da će njegovo vodstvo imati nultu toleranciju na korupciju, te da će nova parlamentarna većina dovesti do imenovanja sudija do kraja ove godine. Poboljšanja vladavine prava bila bi "veliki signal da zemlja napreduje", rekao je.

Dio zamaha Milatovićevog izbora ipak je nestao zbog nesposobnosti Milojka Spajića, mandatara za sastav vlade i suosnivača PES-a da formirati vladu.